Evropa

Vartolomej: Sabor će biti održan i bez Rusa

Duhovni vođa pravoslavnih hrišćana patrijarh Vartolomej čije je sjedište u Istanbulu i važi za prvog među jednakima, rekao je da se nada da će ruska crkva i još tri koje su odlučile da ne učestvuju-promijeniti mišljenje. 

Skup koji treba da počne u nedjelju pripreman 55 godina i trebalo je da okupi vođe 14 nezavisnih pravoslavnih crkava da promoviše jedinstvo među 300 miliona pravoslavaca. 

“Nadam se da će crkve čak u ovom posljednjem trenutku promijeniti svoje odluke i poštovati potpise i doći na Krit”, rekao je Vartolomej, pozvavši se na jednoglasnu odluku svih pravoslavnih crkava na sastanku u januaru u Ženevi da se okupe na Kritu i razgovaraju o misiji i ulozi Pravoslavne crkve i njenih vjernika, da razmatraju pitanja funkcionisanja crkava u odnosu na druge hrišćanske vjere. 

Jedinstvo pravoslavnih crkava smatra se ključnim preduslovom za svako moguće pomirenje s Vatikanom.

“Ta odluka opterećuje crkve i njihove vođe, jer smo samo prije pet mjeseci u Ženevi na sastanku pravoslavnih vođa odlučili i potpisali da ćemo doći na Krit u junu da sprovedemo tu viziju koju smo imali mnogo godina”, rekao je Vartolomej. 

Portparol Moskovske patrijaršije Vladimir Legoida izjavio je juče da je Sveti Sinod Ruske pravoslavne crkve zatražio da Vaseljenski patrijarh Vartolomej Prvi odloži Sveti i Veliki sinod svih pravoslavnih crkava, kako bi se riješile razlike koje su četiri od 14 nezavisnih pravoslavnih crkava navele kao razlog odbijanja učešća. 

Moskovska patrijaršija je rekla da ne može prisustvovati sastanku, jer su druge pravoslavne crkve – Bugarska, Gruzijska crkva i Antiohijska patrijaršija čije je sjedište u Siriji – odbile da učestvuju. 

Portparol Vartolomeja Džon Hrisavigis rekao je da nije u patrijarhovim rukama da proglasi odlaganje i da on nema ovlašćenje da poništi zajedničku odluku koju je donijelo svih 14 crkvenih vođa u januaru. 

“Vartolomej nije papa, ne može sam da donese odluku”, rekao je on. 

Pravoslavni crkveni lideri takav sastanak nisu održali od 787. godine, kada je bio posljednji od sedam Sabora koje priznaju i pravoslavci i katolici.

“Veliki raskol” je rimokatolike i pravoslavce podijelio 1054. godine zbog spora oko ovlašćenja Vatikana.

Ideja o takvom skupu prvo se pojavila 1920-ih, ali pripreme su počele 1961. 

Hrisavigis je rekao da crkve koje budu prisustvovale skupu na Kritu mogu u nedjelju da odluče da ga odlože, ali ako riješe da održe sastanak, svaka odluka koju donesu je obavezujuća za sve crkve. On je to uporedio sa Savjetom bezbjednosti UN. 

“Ako želiš da glasaš moraš da budeš prisutan”, rekao je on. 

Delegacija Srpske pravoslavne crkve SPC učestvovaće na Vaseljenskom saboru na Kritu, ali uz garancije da će skup prihvatiti prethodne dogovore sa Carigradskom patrijaršijom i da će u dnevni red uvrstiti pitanje pomesnih crkava u dijaspori, rečeno je agenciji Beta.

 

Send this to a friend