Tako ni peticija upućena Bijeloj kući, koju je potpisalo više od 167.000 osoba, nije promijenila tvrd stav administracije prema Snoudenu, koji se nalazi u egzilu u Rusiji.
Lisa Monako, savjetnica za domaću bezbjednost i antiterorizam, izjavila je kako je Snoudenova “opasna odluka da ukrade i otkrije povjerljive informacije imala ozbiljne posljedice za bezbjednost zemlje i za ljude koji danonoćno rade da bi je očuvali”.
Monakova ističe da je Snouden, čak i ukoliko je smatrao kako njegovo djelovanje predstavlja samo “građansku neposlušnost”, trebalo da se izrazi kroz konstruktivan čin protesta i da prihvati konsekvence svojih aktivnosti, a ne da se “krije pod okriljem jednog autoritarnog režima”.
Američka administracija je Snoudena proglasila hakerom i izdajnikom koji je ugrozio živote ljudi otkivajući obim špijunskog programa Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) za koju je radio.
Snoudenovo objelodanjivanje da je NSA prisluškivanjem telefonskih privatnih razgovora prikupljala ogromne količine podataka o američkim građanima je, međutim, imalo velikog odjeka i primoralo Kongres Sjedinjenih Američkih Država da donosi amandmane na zakone koji su nekad bili tajni.
Snouden je drugu godinu zaredom nominovan za Nobelovu nagradu za mir, a već je dobio niz međunarodnih priznanja za slobodu govora i građanske slobode, što je motivisalo potpisnike pomenute peticije Bijeloj kući da ga nazovu “nacionalnim herojem” kome bi odmah trebalo oprostiti sva krivična djela koja je počinio.
