Trampov uspijeh je realan, navodi CNN, međutim još je rano za predviđanja s obzirom na to da Tramp ima manje od 20 od potrebnih 1.237 glasova za nominaciju.
Međutim, Trampov uspijeh može da ukaže na nešto veoma bitno o raspoloženju koje vlada u SAD. Dvoje kandidata koja su u trku ušli kao favoriti, Džeb Buš i Hilari Klinton, vode tešku borbu.
Činjenica da ni Buš ni Klintonova nijesu lako prošli kroz nominacije pokazuje da je demokratija i dalje živa u SAD, ali ako su izbori do sada nešto pokazali, to je da postoje granice moći, navodi CNN.
Ono što spaja Trampa i demokratskog kandidata Bernija Sendersa jesu tvrdnje da je sistem povezan sa “oduzimanjem prava glasa“, da je opremljen protiv običnih Amerikanaca i da sve više postaje takav.
Ali, Tramp još nije dao glasačima jasne informacije o tome kakav bi predsjednik on bio.
Tramp bi, kako navodi CNN, bio prvi predsjednik u američkoj istoriji bez službi u javnom, civilnom ili vojnom sektoru, tako da ne postoje zapisi kako bi se nosio sa političkim izazovima (nasuprot njemu stoji Sanders koji ima decenijsko iskustvo rada u Senatu).
U momentu kada je većina kandidata detaljno opisala plan rada na domaćoj ili međunarodnoj politici (od odnosa sa Rusijom do reforme obrazovanja), Tramp to nije učinio.
Trampove izjave po pitanju unutrašnje i spoljne politike su nejasne. On nije jasno izrazio kakve “odnose sa Kinom planira, niti kako će bombardovati ID“.
Tramp je specifirao posebnu politiku izgradnje zida na meksičkoj granici i zabrani muslimana da ulaze u SAD, piše CNN.
“Amerika ima jaku demokratiju. Kao i Sanders, Tramp je povezan sa djelovima društva koji se osjećaju izostavljenim. Nažalost, niko od nas ne zna za šta se Tramp zalaže i šta bi uradio ako dođe na vlast“, piše CNN.
