Većina nas upotrebu toaleta smatra osnovnim ljudskim pravom, ali oko 1,1 milijardi ljudi širom svijeta veliku nuždu obavlja na otvorenom, jer nemaju pristup odgovarajućem sanitarnom čvoru, prenose srpski mediji.
Sve to ozbiljno ugrožava zdravlje lokalnog stanovništva, posebno djece. Stotine hiljada djece umre svake godine zbog bolesti koje se prenose putem ljudskog otpada, a kad znate da više od 590 miliona ljudi nuždu obavlja na otvorenom i da im je to dio dnevnog rituala kog nastavljaju da čine čak i kad imaju pristup WC-u, nije ni čudo što je situacija katastrofalna.
Vlasti u gradu Ahmedabadu odlučile su da preduzmu nešto povodom toga, pa su osmislili plan prema kojem bi se djeci plaćalo da idu u javne toalete. Nadaju se da će to promijeniti situaciju u zemlji u kojoj bolesti poput proliva ubiju oko 200.000 djece godišnje.
Ljudi koji žive u slemovima u Ahmedabadu koriste željezničku prugu kao WC, a posebno je velika gužva ujutro, prije nego što krene jači saobraćaj i živa u termometru se popne do neizdrživih visina.
“Napravili smo javne toalete ali ih ljudi i dalje ne koriste”, kaže Anil Pradžapati iz organizacije za razvoj sanitarnih uslova.
“Neki ljudi strahuju da se u toaletima kriju vještice ili da će im neko oteti djecu, a neki jednostavno dolaze sa sela i nemaju naviku korišćenja WC-a”, dodaje on.
Kad ljudi obavljaju veliku nuždu na otvorenom, skupljaju se muve koje zatim prenose male količine zatečene stolice na svojim tijelima. Leteći okolo, ispuštaju te ostatke na hranu.
Stolica može da završi i u pitkoj vodi, zagađujući je, a da ljudi nastavljaju da je koriste za piće i pranje a da to ne znaju. Takođe, bakterije i crvi koje se na taj način unesu u organizam mogu prouzrokovati bolesti i neuhranjenost.
Infekcije koje su prenose iz fekalija su i glavni razlog zašto je gotovo polovina indijske djece mlađe od pet godina nedovoljno razvijena.
Zato su zdravstveni radnici iz Ahmedabada osmislili novi pristup kako bi podstaknuli stanovnike da koriste toalete, od kojih su neki besplatni, dok se u nekim plaća korišćenje.
“Odlučili smo da će djeca dobiti po jedan rupi dnevno ili čokoladu kako bi koristili toalet”, kaže Bavin Solanki.
Jedna od prvih koja je počela da koristi tu opciju jeste petogodišnja djevočica Bumi Datadia. Ona živi u sobici s bratom, sestrom i roditeljima. Kao i mnogi drugi u njenom komšiluku, jedine opcije su joj javni toalet ili obližnja rijeka.
Prema novoj šemi, Bumi zaradi po jedan rupi pri svakoj posjeti javnom toaletu. To se bilježi na kartici, pa na kraju mjeseca dobije novac.
“Toaleti su dobri, a novac ću iskoristiti za školu”, kaže ponosna devojčica.
“Pogledajte kolika je moja kuća. Gdje bih ovdje mogla da smjestim toalet?”, pita Bumina majka, Džajašri.
Grad planira da uskoro počne da plaća i odraslima da koriste javne toalete, a vode se idejom da ljudi shvate da su nagrađeni za dobro ponašanje.
Takođe, nadaju se da kad djeca počnu da učestalo koriste toalete, da će i odrasli da slijede njihove korake, jer će potomci djelovati motivišuće na njih.
Međutim, mnogi smatraju da neće biti lako navesti ljude da se promijene. Skeptici napominju i da toaleti nijesu čisti, kao i da djecu često zaustavljaju kad žele da koriste, uz opravdanje da troše previše vode.
Za to vrijeme, obavljanje nužde na otvorenom ima i širi učinak na zemlju, pa utiče na obrazovanje, zaradu i sigurnost žena, jer one nikad nijesu sigurne kad idu da obave nuždu u polje, pogotovo tokom noći.
Premijer Narendra Modi objavio je da mu je prioritet borba protiv obavljanja nužde na otvorenom i da želi da svaki dom ima toalet do 2019. godine.
Pa ipak, nekolicina ljudi smatra da nije dovoljno samo izgraditi toalete, nego da treba da se uradi mnogo više kako bi se promijenili stavovi ljudi. U tome bi im, nadamo se, za početak mogao pomoći novac, piše BBC.
