Glasine o potencijalnom dogovoru Zapada i Moskve uslijedile su neposredno nakon posjete pomoćnice državnog sekretara SAD-a Viktorije Nuland Kalinjingradu, kada se sastala sa savjetnikom ruskog predsjednika Vladislavom Surokovom.
Kako se navodi, glasine o tajnom dogovoru kojim bi se konačno stavila tačka na krizu u Ukrajini vjerovatno neće biti potvrđene, međutim ne treba poricati da postoji veliki napredak kada je riječ o povlačenju teškog naoružanja sa linije razgraničenja.
Prepreku za potencijalni kompromis može da predstavlja i trenutna politička nestabilnost u Ukrajini, s obzirom na to da su rejtinzi trenutne vlasti u padu, dok bi Arsenij Jacenjuk mogao da izgubi premijersko mjesto već u narednih nekoliko nedjelja, zaključuje Stratfor.
Pored toga, velika pažnja u istraživanju Stratfora posvećena je i januarskom susretu šefova diplomatije Rusije i SAD-a, Sergeja Lavrova i Džona Kerija u Cirihu, nakon čega je američki političar, nastupajući na Međunarodnom ekonomskom forumu u Davosu, govorio o mogućnosti ukidanja sankcija Rusiji u narednih nekoliko mjeseci.
Takva izjava zaslužuje puno pažnje, s obzirom na to da je stav Vašingtona prema Moskvi bio daleko čvrći nego stav Evrope. EU jeste produžila sankcije za šest mjeseci, ali mnogi lideri evropskih zemalja pokazali su interesovanje za njihovo ukidanje u julu, kada ponovo dođe vrijeme da se o tome odlučuje, piše Stratfor.
Još jedan segment potencijalnog kompromisa Vašingtona i Moskve je svakako sirijska kriza, budući da obje strane imaju zajedničkog neprijatelja – Islamsku državu, smatraju analitičari.
Rusija može da zahtjeva od SAD-a ustupke koji se tiču koncentracije NATO snaga u blizini njenih granica, dok Vašington može da traži veću podršku Moskve kada su u pitanju pregovori o Siriji. Oni se, doduše, nalaze na različitim stranama barikada, ali zajednička komponenta u vidu borbe protiv Daeša otvara mogućnost za saradnju u drugim pitanjima, navodi se u izvještaju, prenosi Blic.
