“Generacije mladih su crpile inspiraciju iz ovog mjesta, od ulica Tunisa do trga Majdan u Kijevu”, rekao je Obama na mostu Edmund Petrus, na kojem je 7. marta 1965. godine, oko 600 mirnih demonstranata napala policija na njihovom putu ka Montgomeriju, glavnom gradu Alabame.
Taj događaj je tada duboko potresao SAD i taj dan je nazvan “Krvava nedjelja” (Bloody Sunday).
Obama, prvi Afroamerikac predsjednik SAD-a, osudio je što još postoje zakoni u nekim američkim saveznim državama koji i dalje otežavaju glasanje manjinama.
“Čak i danas, 50 godine poslije Selme, postoje zakoni širom zemlje, koji i dalje otežavaju nekima glasanje”, rekao je Obama, aludirajući na republikanske protivnike, koje demokrate optužuju određena izborna ograničenja.
Prije 50 godina mnogobrojne prepreke su stajale na putu Afroamerikanaca koji su željeli da se upišu u biračke spiskove. Od 15.000 crnih stanovnika u Selmi, samo je 300 dobilo pravo glasa.
Zbog toga je u nedjelju 7. marta 1965. godine, oko 600 osoba krenulo iz Selme do Montgomerija, glavnog grada Alabame. Demonstrante je na izlazu grada sačekala policija, koja ih je napala. Taj napad je uživo prikazan na televiziji.
Dva dana kasnije, borac za građanska prava Martin Luter King, organizovao je isti marš dug 90 kilometara. Taj marš, koji je trajao nekoliko dana, ušao je u američku istoriju.
Tadašnji predsjednik Linton Džonson je 6. avgusta 1965. godine potpisao zakon o pravu glasa svih američkih građana. Taj događaj je inspirisao film “Selma”, koji je početkom godine izašao u SAD i uskoro će biti prikazan u Evropi.
Selma je jedan od najsiromašnijih gradova u Alabami u kojem 80 odsto stanovništva čine crnci.
Kako Amerikanci pridaju
Kako Amerikanci pridaju znacaj dogadjajima iz njohove proslosti/Kladim se da u tunisu i Ukrajini niko nije cuo za ovaj dogadjaj a vjerovatno ni vecina Amerikanaca ali je dobro ovo proturiti kao propagandnu foru