Daleke 1936. godine, od strane tadašnjeg gradonačelnika, industrijalca Vlade Ilića, svečano je otvoren Beo zoo vrt. Na prostoru od oko tri i po hektara živjeli su lavovi, leopardi, bijeli i mrki medvjedi, vukovi, majmuni, antilope, rode i paunovi.
Drugi svjetski rat Vrt je dočekao proširen na čak 14 hektara, dok je iz njega izašao na duplo manjoj površini koju i sada zauzima. Skoro cio životinjski fond tada je uništen, a aligator Muja, koji se danas smatra najstarijim živim aligatorom na svijetu, jedini je preostao od stanovnika koji su preživjeli bombardovanja 1941. i 1944. godine.
Kada bi mogli da govore, o usponima i padovima Vrta dobre nade, sa najvećim žarom pričali bi i puma Klaudije, majmunica Cica i ženka nilskog konja, koji su, pored Muje, najstariji stanari.
Možda i najpoznatiji stanovnik Beogradskog zoološkog vrta bio je Sami. Skoro da nema posjetioca koji nema fotografiju pored bronzane statue šimpanze koja je tokom kratkog boravka u Vrtu, od 1988. do 1992. godine postala ljubimac Beograđana. Time što je dva puta razvalio kavez i prošetao centrom grada, a da nije povrijedio nikoga ili napravio štetu, Sami je zaslužio svjetsku popularnost. U sjećanju će ostati scena iz 1988. godine kada je uz riječi Vuka Bojovića „Hajde Sami, idemo kući“ njemu dao ruku i pustio ga da uvede u auto, a potom i u kavez.
Sadašnji direktor Vrta Srboljub Aleksić kaže da je nakon Drugog svjetskog rata nastao težak period obnove i nabavke životinja koji je vrlo sporo išao sve do kraja 80-ih godina, odnosno do dolaska Vuka Bojovića.
“Danas je Beo zoo vrt ugledna institucija koja može da stane rame uz rame sa mnogim evropskim životinjskim parkovima”, kaže on.
Vrt dobre nade ima između 1.500 i 1.600 stanara, pripadnika oko 180 različitih vrsta, a predstoje mu mnoge novine. Završava se sa radovima na kavezu za velike ptice, izgradnja objekta za pingvine vjerovatno će biti gotova ove jeseni.
Iako se godinama pričalo o mogućem preseljenju Vrta na periferiju, on je na radost Beograđana ostao zaštitni znak Kalemegdana.
Za osam decenija postojanja Zoo vrt je imao devet direktora. Najduže se na njegovom čelu zadržao Vuk Bojović, čak 28 godina, a životinjskim carstvom su vladali i Aleksandar Krstić, Miodrag Savković, Ante Tadić, Milorad Lazarević, Milorad Medenica, Radivoje Tričković, Gvozden Radenković i sadašnji Srboljub Aleksić.
Novi stanari-Mravojedi iz Amerike
Posjetioci već mogu vidjeti neke od novih stanara.
“Od prinova imamo bebe servala, bjeloglavih supova, nilskog konja, a prošle srijede su se rodili i mali bizon i jelen lopatar. Izgrađeni su i novi prostori i kućice za lenjivce i mravojede koje očekujemo da iz Amerike dođu do kraja ljeta”, dodaje Aleksić.
