Saša Obradović, koji odlukom Vlade Srbije vodi postupak za vraćanje Šešelja u Hag, rekao je Tanjugu da se postupak izručenja Šešelja ne može otpočeti bez naloga tribunala za njegovo hapšenje, koji Srbiji nije ni dostavljen.
Dostavljena je zapravo samo odluka Žalbenog vijeća kojom se usvaja zahtev haškog tužilaštva za vraćanje Šešelja u Hag i nalaže Vladi Srbije da ga odmah uhapsi bez nepotrebnog odlaganja, koja je inače povjerljiva i nije smjela da bude javno objavljena.
Obradović je najavio da će Srbija, poštovati Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, koji predviđa da je za pokretanje postupka izručenja neopodan i nalog za hapšenje koji b ise okrivljenom uručio prilikom lišenja slobode.
“Šešeljev slučaj je specifičan, jer iz Haga nikada nije stigao nalog za njegovo hapšenje, budući da se on dobrovoljno predao 2003. godine i u pritvoru proveo 12 godina bez prvostepene presude, a pušten je bezuslovno na privremenu slobodu”, naveo je Obradović.
Ako i kada taj nalog stigne na adresu Ministarstva pravde Srbije, prema Zakonu bi trebalo da bude proslijeđen Odjeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, a Šešelj priveden sudiji za prethodni postupak tog suda.
Sudija za prethodni postupak bi prema zakonu trebalo da utvrdi identitet okrivljenog, da ga upozna sa optužbama za koje se traži, da sasluša njegovo izjašnjenje u vezi sa tim i da utvrdi njegovo zdravsteveno stanje odnosno sposobnost za učestvovanje u postuku. Takođe bi trebalo da odluči da li je neophodno njegovo zadržavanje u pritvoru do izručenja, ili određivanje druge mjere, kao što je kućni pritvor, obavezno javljanje policiji i zabrana komunikacije.
Okrivljeni i njegov branilac, shodno Zakonu, imaju pravo da ulože žalbu na odluku o pritvoru, o kojoj se mora odlučiti u roku od tri dana.
U postupku za predaju, Šešelj bi prema zakonu, morao da ima branioca, a ukoliko ga sam ne izabere, sud će mu postaviti branioca po službenoj dužnosti. Ako sudija za prethodni postupak nađe da su ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenog donijeće rešenje kojim se to utvrđuje u roku od tri dana od dana privođenja okrivljenog.
Zakon kaže da su “pretpostavke za predaju ispunjene ako se utvrdi da se zahtjev odnosi na lice protiv kojeg se vodi postupak, da je protiv lica čija se predaja traži potvrđena optužnica u skladu sa odredbama Haškog tribunala, da se radi o djelu kažnjivom i po domaćem zakonu i da se radi o krivičnom djelu iz nadležnosti Međunarodnog krivicnog tribunala”.
Protiv rješenja o ispunjenosti pretpostavki za izručenje okrivljeni i njegov branilac, kao i tužilac imaju pravo da ulože žalbu tročlanom sudskom vijeću Odjeljenja za ratne zločine u roku od tri dana od prijema rješenja, koje je pak u roku od tri dana od prijema spisa predmeta dužno da o žalbi odluči.
Ukoliko se dogodi da sudija za prethodni postupak rješenjem utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenog, on po službenoj dužnosti tročlanom sudskom vijeću dostavlja to rješenje, zajedno sa spisima predmeta. Vijeće može da potvrdi odluku sudije, da je ukine ili preinači u roku od tri dana.
Zakon kaže da je rješenje tročlanog sudskog veća pravnosnažno i izvršno i da se protiv njega ne mogu ulagati vanredni pravni ljekovi i ne može se tražiti odlaganje izvršenja.
Pravosnažno i izvršno rješenje suda kojim je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenog lica Haškom tribunalu, dostavlja se Ministarstvu pravde koje donosi rješenje o predaji okrivljenog. To rješenje izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova, kaže Zakon o saradnji sa haškim tribunalom.
Cijela ova procedura traje desetak dana, ali s obzirom da je ovdje riječ o specifičnom slučaju gdje je okrivljeni na liječenju Obradović u izjavi za Tanjug nije želio da prejudicira koliko će to trajati, kao ni kakva će biti odluka suda.
