Ipak, sagovornici beogradskog lista iz Hrvatske imaju različita gledišta o tome, pojedini konstatuju da proslavljanje ove vojne akcije u Zagrebu neće predstavljati remetilački faktor, a drugi tvrde da obje države koriste temu Oluja u unutrašnjopolitičke svrhe.
Drago Hedl, novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista, navodi za Danas da obilježavanje Oluje u Hrvatskoj, “uz koju je ove godine, s obzirom na to da je riječ o jubilarnoj godišnjici, organizovana i vojna parada”, neće poremetiti odnose sa Srbijom.
“Iako Srbija ove godine 5. avgust proglašava danom žalosti i sjećanja, takav stav prema Oluji postojao je i ranije. Za Zagreb, Oluja je legitimna vojna operacija kojom je Hrvatska oslobodila svoju teritoriju, za Beograd zločin kojim su Srbi protjerani iz Kninske krajine, a više stotina njih je ubijeno. Takav stav nije nov, on postoji već 20 godina, tokom kojih su odnosi susjeda imali svoje uspone i padove. Na odnose Zagreba i Beograda utiče cijeli niz faktora, od kojih je odnos prema Oluji samo jedan, nipošto najvažniji. On je međutim zgodan za unutrašnjopolitičku upotrebu, kako vlastima u Zagrebu, tako i vlastima u Beogradu. Upravo toga smo svjedoci ovih dana. Ali kad proslava godišnjice Oluje prođe, doći će do drugačijih vjetrova i pokušaja da se odnosi poprave”, smatra Hedl.
U Udruženju slobodarskih aktivista, inače jednom od organizatora protesta protiv “državno organizovanog poricanja zločina iz Oluje”, održanog u Zagrebu, za Danas kažu da će odnosi između naših država ostati upravo “idealni za vlasti obje zemlje”.
“Budimo realni, i našima i vašima ovo savršeno odgovara jer nemaju što drugo ponuditi osim nacionalizma. Proslava Oluje – šta se tu tačno slavi? Jedni to vide kao pobjedu, drugi kao zločine, a većina samo želi dostojanstven život u miru gdje će prošlost ostaviti istoriji sa težnjom boljoj budućnosti. Možemo li govoriti o miru kada se zločini ne priznaju i ne procesuiraju? Jesmo li uopšte imali mogućnosti za stvarni mir kada se obje strane svojski trude da održe taj žar mržnje na životu? Za mir je potreban trud obje strane, a za rat očito tako malo. Dok god će ovde glavna tema biti rat, nažalost za mir nema mjesta. U kakvom su stanju današnje države nakon raspada Jugoslavije? Opljačkane, porobljene kreditima i uskoro kreće rasprodaja ovo malo resursa što nam je ostalo. U takvoj situaciji lakše je iskapati neke stare ratne sjekire i dizajnirati istoriju u svrhu propagande za postizanje “viših ciljeva” vladajućih. Običnim ljudima u obje zemlje dodjeljuje se status promatrača… Paradu u Zagrebu podržava manjinska skupina, onih koji su zaglavili u prošlom milenijumu i onih neobrazovanih kojima je lako manipulisati. Što se tiče obilježavanja u Kninu, ujutro će biti politički domoljubni protokol uz poneku “domoljubnu” propovjed crkvenih velikodostojnika, a uveče ultranacionalistički dernek uz glavnu zvijezdu proustašku ikonu Tompsona, koji će privući vjerovatno više od sto hiljada ljudi”, zaključuju sagovornici Danasa.
Komentarišući obilježavanje Oluje u Hrvatskoj, predsednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula kaže za Danas da Srpska zajednica u Hrvatskoj, pa tako ni SDF, ne postavljaju danas pitanje o legitimnosti vojne operacije Oluja, koju Hrvatska slavi kao svoju veliku vojnu pobjedu, “nego zahtijevaju da se i žrtve ove zajednice tretiraju ravnopravno kao i sve druge ratne žrtve”.
“U tom zahtjevu nikad nismo nailazili na puno i iskreno razumijevanje politike u Hrvatskoj, ali su nam institucije civilnog društva iskreni saveznici u tom poslu. Bez istraživanja Hrvatskog helsinškog odbora, sprovedenih odmah nakon Oluje, kojima su imenom i prezimenom popisane žrtve Oluje među srpskim civilnim stanovništvom i “inventarizirana” paljevina i uništavanje imovine, naša nastojanja imala bi manje temelja i uvjerljivosti. Pokušavali smo sve kako bismo hrvatsku javnost senzibilizovali za pitanje stradanja srpske zajednice, ali i za pitanje izostanka poslijeratnog oporavka područja koja su bila zahvaćena ratom”, kaže Džakula.
On poručuje da je tragično da taj prostor danas ima samo polovinu predratnog stanovništva, da je Srba samo trećina predratnog broja, “ali da je radnih mjesta na tom području samo četvrtina u odnosu na stanje prije rata”.
“Predstavnici srpske zajednice učestvovali su u komemoracijama žrtvama Vukovara, a i u Kninu smo prisustvom na proslavi godišnjice Oluje željeli da podsjetimo na pitanje stradanja Srba. Upozoravali smo na propuste politike povratka, na izostanak razvojne strategije za ova područja, pa i na to da propuštanjem definisanja takve politike Hrvatska ne ispunjava jedno od načela Evropske unije: načelo ravnomernoga i održivog društvenog razvoja. U civilnom društvu u Hrvatskoj u tome nismo sami, ali uticaja našeg djelovanja na politiku još nema”, konstatuje predsjednik SDF.
Danas podsjeća da je 2012. godine odluka Veljka Džakule da se odazove pozivu tadašnjeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i da prisustvuje proslavi Oluje u Kninu izazvala oprečne komentare u Beogradu i Zagrebu.
