Međutim, veći je problem što se snažno smanjio dotok stranih boraca: prije godinu dana mjesečno ih je stizalo 1.500 do 2.000, a sada jedva 200. Upravo stoga je snažno aktivirana protivteroristička kampanja u zemljama iz kojih je u redove ID i drugih terorističkih organizacija na Levantu otišao veći broj boraca, piše Jutarnji.
Dio njih se vratio, a među njima ima onih koji su toliko radikalizovani da su spremni na terorističke napade kakve smo vidjeli u novembru prošle godine u Parizu i u martu ove u Briselu.
Koliko je riječ o važnoj operaciji potvrđuje informacija da su specijalne snage američke vojske likvidirale gotovo 40 pripadnika ID, koji su bili povezani s terorističkim napadima od Egipta do Brisela kao planeri i počinitelja, među kojima su i neki od vodećih ljudi te terorističke organizacije kao Hadži Imam.
Slične operacije sprovode i evropske zemlje, pa je tako Italija u četvrtak uhapsila dvije osobe osumnjičene da su planirale napade. Rusija je, pak, u srijedu izvijestila da je uhapsila četiri osobe, dvije žene i dva muškarca, koji su učestvovali u dovođenju novih boraca za IS.
U cijelom tom planu čini se da je postojala jedna bijela tačka-Bosna i Hercegovina. Naime, prije nedjelju dana u Sarajevu je, nakon što je pratio američkog predsjednika Baraka Obamu u posjetu Saudijskoj Arabiji, osvanuo Džon Brenan, direktor CIA. O sastanku se doznalo malo iz šturih saopštenja, ali jedan je podatak od posebne važnosti. Naime, domaćini su Brenana upoznali s problematikom paradžemata, skupine vjernika koja ne priznaje nadležnost Islamske zajednice BiH, već tumače muslimansku vjeru kako to njima odgovara.
Riječ je o vrlo ozbiljnom problemu jer se upravo u takvim skupinama pojavljuju radikalni propovednici koji podstiču mlade muslimane da se uključe u “sveti rat” u Siriji, Iraku, Libiji.
Naime, teza o tome da se neki od muslimana radikalizuju zbog siromaštva ili problema s asimilacijom u zemljama u koje su došli je odbačena. To je ovog utorka u Evropskom parlamentu razložio bivši radikalni islamist Ed Husain: “Kad bi siromaštvo bilo razlog radikalizacije, najviše bi ekstremista bilo u Bangladešu”.
Ključni je problem kombinacija izopačene teologije i ideologije koju on naziva islamizmom, dakle pogrešnim tumačenjem Kurana i salafizam. I upravo je islamističko-salafistička toksična mješavina glavni problem paradžemata u BiH koji i šalju mladiće u rat, ali i dočekuju ih kad se vrate s istim idejama: treba napasti nevjernike i naše neprijatelje. BiH je, u želji da smanji opasnost radikala povratnika, ponudila svima onima koji se vrate i prijave samo godinu dana zatvora, što takođe nailazi na kritike, među ostalim, i zbog moguće dodatne radikalizacije u zatvoru.
Islamska zajednica BiH pokušala je da riješi taj problem, pozivajući sve paradžemate da se uključe u IZ. Od utvrđenih 38 zajednica njih je samo 14 na to pristalo, za dvije situacija i dalje nije jasna, dok su njih 22 odbile poziv.
IZ je nakon toga objavila da je učinila sve u svojoj moći te da sada prepušta “vruć krompir” u ruke državne vlasti. Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, potvrdio je da je riječ o “problemu države” te da su ti paradžemati prijetnja za državu. Jasno je da je riječ o sigurnosnom problemu koji prelazi granice BiH, jer bi esktremisti mogli svoje mete potražiti u susjednim ili drugim zapadnim državama.
Stoga je i Brenana, a i sve ostale, zanimalo šta BiH namjerava da učini po tom pitanju. Mektić je sada potvrdio da će država djelovati kako bi onemogućila djelovanje paradžemata, te da njihove mjere uključuju i represivne. Takve, pak, akcije izazivaju reakcije, pa je stoga BiH trenutno pod povećanim nadzorom suseda, ali i cijelog Zapada.
