Korupcija i dalje prijeti, partijsko zapošljavanje ne staje

Crna Gora je među četiri od šest država regiona zapadnog Balkana u kojima se povećava nivo korupcije, a evidentna je i široka politička diskrecija pri imenovanju viših javnih službenika, navodi se u izvještaju Liderstva za razvoj i integritet u jugoistočnoj Evropi (SELDI) posvećenom zarobljavanju države i političkoj reform, piše Dan.

Kako se navodi u izvještaju ove mreže regionalnih nevladinih organizacija, takav zaljučak se nameće na osnovu izvještaja Evropske komisije i analizom konkretnih dešavanja na terenu, na je jasno da je pritisak od korupcije u porastu u četiri od šest zemalja u regionu. Izuzetak su, kako se tvrdi, Albanija i Sjeverna Makedonija, ali to se objašnjava odlukom EU da sa ovim zemljama počne pristupne pregovore, na to doprinosi pozitivnijim rezultatima.

“Situacija u Crnoj Gori, a posebno u Bosni i Hercegovini, pokazuje krhkost postignutog napretka”, navedeno je u izvještaju SELDI.

Upozorava se da se privrednici i investitoriu regionu suočavaju sa brojnim preprekama, jer relativno visok nivo monopolizacije preduzetništva na zapadnom Balkanu pokreću dva glavna elementa.

“To su pritisak same monopolizacije i neefikasnost antimonopolskih zakona. Dok je pritisak monopolizacije najveći u Albaniji i na Kosovu, značajni nivoi su takođe zabilježeni u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori”, piše u izvještaju.

Integritet javnih nabavki je, kako se tvrdi u analizi SELDI, takođe ugrožen kroz neispravno donošenje zakona.

“U Crnoj Gori, na primjer, primijenjeni zakonski propis je navođen kao “privremeno rješenje”, koje je tada postojalo do 2019. godine, samo da bi se izmijenilo u sličnom skraćenom obliku bez postupka javne rasprave. Integritet sprovođenja je tada oslabljen kompromitovanjem nezavisnosti nadzornih institucija. U slučaju Crne Gore, zakonske promjene 2019. godine su se fokusirale na Upravu za javne nabavke Crne Gore što je javni organ koji treba da bude nezavisan, a u stvari je dio Ministarstva finansija, čineći ga tako podložnim političkoj intervenciji”, navedeno je u izvještaju SELDI.

Kako se ističe, iako je u svim zemljama regiona pravni okvir o integritetu javnog sektora ojačan i nov, uz to da su nove institucije osnovane ili postojeće nadograđene, praktični rezultati su slabi.

“Široka politička diskrecija pri imenovanju viših javnih službenika u Crnoj Gori je uporna karakteristika”, navedeno je u izvještaju SELDI.

Zakonodavne promjene u Crnoj Gori no pitanju finansiranja političkih partija i predizborne kampanje, kako se navodi, desile su se u decembru 2019. godine, na se može očekivati porast integriteta u ovom području, iako je rano pravilno ocjenjivati, uzimajućiu obzir sve efekte.

“Rok za izvještavanje o budžetskoj potrošnji i socijalnoj pomoći je prepolovljen, izdvajanje pomoći iz budžetske rezerve je zabranjeno, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou tokom cijele izborne godine, pravna lica osnovana i djelimično ili u većinskom vlasništvu države ili lokalnih samouprava ne smiju da otpisuju dugove građanima, uključujući račune za struju, vodu i sve vrste javnih usluga u periodu koji počinje danom raspisivanja izbora do mjesec dana nakon izbora”, istaknuto je u izvještaju.

Imenovanja uz optužbe o zloupotrebama i sukobu interesa

Kako se navodi u izvještaju SELDI, opšti regionalni obrazac o pravosudnim imenovanjima evidentan je i u Crnoj Gori.

Uprkos poboljšanom zakonodavnom okviru, novi sistem za izbor i unapređenje sudija nikada nije dosledno primjenjivan u praksi. Proces izbora sudija praćen je brojnim navodima o zloupotrebi službenog položaja, kršenju pravila postupka i sukobu interesa. Ne postoje dovoljne garancije nezavisnosti i nepristrasnost onih članova Sudskog i Tužilačkog savjeta koji dolaze iz reda eminentnih pravnika, s obzirom na to da su neki od njih bivši predstavnici političkih partija i izvršne vlasti piše u izvještaju.