Zanimljivosti

U ovome su slične šimpanze i čovjek

Kako je moguće da smo toliko slični, a ipak – toliko različiti?

Svi primati, ne samo ljudi i šimpanze, imaju veliki mozak, oslanjaju se umnogome na stereoskopski vid, ali manje na miris, i imaju pokretan palac i fleksibilne zglobove.

Genetika

Većina gena čovjeka i šimpanze je gotovo idenična. Obje vrste imaju gen OPN1LW, koji nam omogućava da vidimo crvenu boju. 

Ličnost

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u listu “Američki dnevnik primatologije” pokazalo je da šimpanze imaju neke osobine za koje smo mislili da su rezervisane samo za ljude: hrabrost, ljubomoru, druželjubivost, tvrdičluk… Štaviše, stručnjaci vjeruju da oni imaju 41 karakteristiku ličnosti, i da dijele čak 60 odsto s ljudima!

Izražavanje

Tu, ipak, nije kraj. Eksperti su dokazali i da pokreti ruku šimpanzi nisu samo nasumični pokreti, već gestikulacija. U naučnom časopisu “Granice psihologije” objavljeni su prije nekoliko godina rezultati istraživanja koje je pokazalo da šimpanze, bonobo majmuni i djeca pokazuju sličnost u izražavanju.

“Sličnosti u obliku i funkciji gestikulacije kod ljudske bebe i mladunaca šimpanze i bonobo majmuna su nevjerovatne”, istakla je Patrisija Grinfild, psiholog Univerziteta Kalifornije i koautorka ove studije. Ona je dodala i da je kombinacija gestikulacije i vokalizacije vjerovatno bila veoma važna u evoluciji jezika.

Smijeh

“‘Najljudskije’ ponašanje primata možda je smijeh tokom golicanja”, kaže Frans de Val, primatolog Univerziteta Emori. “Dublji je u odnosu na ljudski”, napominje De Val, ali ističe da je facijalna ekspresija veoma slična.

Ipak, ako dijelimo čak 98,8 odsto DNK, kako je moguće da smo toliko različiti?

Upravo se u ovom broju krije tajna. Naime, svaka ljudska ćelija sadrži oko tri milijarde tzv. baznih parova, odnosno djelova informacija.

Samo 1,2 odsto DNK koje ne dijelimo sa šimpanzama iznosi oko 35 miliona razlika! Neke od ovih razlika imaju veoma važnu ulogu, ali neke nisu posebno bitne za to što nam šimpanze ipak nisu toliko slični. Ipak, čak i dva identična DNK lanca mogu funkcionisati različito, jer se “aktiviraju” u različitoj mjeri, na različitim mjestima ili u različito vrijeme, navodi Nacionalgeographic.rs

Send this to a friend