Zanimljivosti

Zašto se kaže “Pirova pobjeda”?

Bitka u kojoj je postignuta Pirova pobeda odigrala se davno, još u trećem vijeku prije nove ere.

Bilo je to vrijeme naglog jačanja Rima i postepenog slabljenja grčke premoći u Sredozemlju. Oko 280. godine prije nove ere. Da bi zaštatio grčku koloniju u Tarentu, Pir je u bici kod grada Herakleje u Lukaniji, 280. godine, sa 25 000 vojnika i 20 slonova (koji su, kao novo “oružje”, unijeli paniku među neprijateljske vojnike) do nogu potukao svoje protivnike.

Ohrabren tom pobjedom, Pir je krenuo u dalji pohod kroz Lukaniju, Samnitiju i Kampaniju sve do Lacija. Kod Auskula u Apuliji (279) ponovo se sukobio s Rimljanima, ali su ga oni ovaj put dočekali mnogo organizovanije i pružili mu snažan otpor. Pir je i tom prilikom odnio pobjedu, ali uz toliko gubitaka da je bio prisiljen da uputi izaslanike u Rim i zatraži mir.

Pošto je Senat odbio njegovu ponudu, povukao se na Siciliju, ali mu uskoro (275. god. prije nove ere) Rimljani, u bici kod Beneventa, zadaju odlučujući udarac. Razočaran, posljednjim snagama pokušava da osvoji Peloponez, ali u ratu sa Spartom gine prilikom napada na Argos (272 p.n.e.).

Plutarh (u Pirovom životopisu) i drugi istoričari onoga vremena, svjedoče da je epirski kralj Pir u bici kod Auskula zaista pretrpio ogromne gubitke. Kada su ga nakon sumnjive pobjede, laskavci i oni koje danas nazivao “uvlakači”, iz njegove svite počeli hvaliti i slaviti kao velikog trijumfatora, čestitajući mu na uspjehu, Pir je, navodno, rekao: “Još jedna takva pobjeda i mi smo propali.” Ili, po drugima:” Ako još jednom ovako pobijedim, vrataću se iz Italije bez vojnika.”

Tako je nastao izraz Pirova pobjeda, koji se i danas upotrebljava kad želi da se kaže da je neki uspjeh postignut uz velike žrtve i da je po tome ravan porazu.

(zanimljiveinformacije.net)

Send this to a friend