Skoro 99 posto ljudskog tijela sačinjava šest elemenata: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, kalcijum i fosfor. Od preostalih jedan odsto oko 0,85 posto čini samo pet elemenata – kalijum, sumpor, natrijum, hlor i magnezijum.
Međutim, preostaje još onih 0,15 posto. I dalje se ne zna koja je uloga većine tih elemenata, pa se na primjer za galijum, itrijum, talijum, niobijum i petnaestak drugih elemenata smatra da ne vrše nikakvu funkciju, a ipak ih imamo, iako samo u nezamislivo malim količinama. Među tim „beskorisnim“ elementima nalaze se i zlato, koje čini 0,000014 posto ljudskog tijela, i srebro sa 0,000001 posto. U našem tijelu se nalaze i toksični elementi poput litijuma i arsena, međutim u vezanom stanju u jedinjenjima, pa imaju druge osobine i nisu opasni.
No, u tom malom procentu nalaze se i elementi koji su ključni za život. Jedan od njih je gvožđe, koje iako zauzima samo 0,006 posto našeg organizma, izuzetno je važno za stvaranje hemoglobina. Kobalta ima još manje – 0,0000012 posto, ali je važan za vitamin B12.
Ovi hemijski elementi grade molekule i tako stižemo do nama poznatijih činilaca ljudskog organizma: vode, masti ili lipida, proteina, DNK, RNK i drugih neorganskih i organskih jedinjenja. Voda, dakle, zauzima najveći procenat, a odmah iza slijede proteini i lipidi, koji čine 20, odnosno 12 odsto ljudskog tijela.
Voda je izuzetno važna za ljudski organizam jer pomaže sprovođenje hranljivih materija i kiseonika do ćelija i apsorbovanje tih materija, reguliše tjelesnu temperaturu i učestvuje u pretvaranju hrane u energiju, a u ljudskoj ćeliji zauzima između 65 i 90 posto mase. No, sigurno se pitate gdje se nalazi sva ta voda? Organi poput mišića, mozga, jetre, pluća, slezine, bubrega, gušterače i probavnog kanala su u svom sastavu čak preko sedamdeset posto H2O, piše Elementarium.
