Alimentaciju mora da plaća i onaj bez posla

Plaćanje alimentacije, ili davanje izdržavanja, kao obaveza jednog od supružnika nakon razvoda, mehanizam je koji ima cilj da zaštiti upravo djecu od posljedica bračnog kraha roditelja.

Alimentacija se ne može izbjeći ni u situaciji kada onaj ko je obavezan da je plaća ostane bez posla. zakon tjera obveznika da iznađe način da obezbijedi svoj doprinos podizanju djece.

Pokušaji eskivaže nijesu rijetki, što pokazuje statistika prema kojoj je za posljednje dvije i po godine, samo u Podgorici, doneseno 90 osuđujućih presuda u predmetima u kojima se sudilo za neplaćanje alimentacije.

Bizarni predlozi

Prema riječima advokata Miloša Vuksanovića, za mnoge roditelje davanje alimentacije je vrlo sporan momenat.

“Osim što se na neki način osjećaju osiromašeno, izražavaju sumnju da će taj novac drugi roditelj iskoristiti za kupovinu garderobe, izlaske i tako dalje. U stvari, radi se o novcu koji je zaista potreban za normalno odgajanje djeteta”, kazao je on.

Vuksanović ističe da su iznosi izdržavanja u odnosu na stvarne potrebe djeteta najčešće simbolični i da se njima tek jednim dijelom mogu podmiriti ogromni troškovi koje ima roditelj kome su djeca povjerena na čuvanje i vaspitavanje.

“Ipak, mnogi roditelji ne mogu da se pomire s tim, pa sam često bio svjedok raznih bizarnih predloga. Jedan od davalaca izdržavanja predlagao je da on odlazi u prodavnicu i kupuje namirnice u visini alimentacije, kao da se sve potrebe djeteta svode na konzumiranje vode i hrane”, ispričao je on.

Mnogim roditeljima koji imaju obavezu davanja izdržavanja je cilj da drugom roditelju ne isplati iznos utvrđen sudskom odlukom.

“Ali takvu vrstu kompenzacije zakon ne poznaje, pa u tačno određenom periodu novac se mora uplatiti, najčešće na bankovni račun drugog roditelja”, pojasnio je advokat Vuksanović.

On ističe da je nedavanje izdržavanja krivično djelo i može da bude predmet prinudne naplate.

“Roditelji koji ne daju alimentaciju mogu se suočiti sa ozbiljnim problemima od toga da dobiju zatvorsku kaznu pa do prinudne naplate od primanja, odnosno ukoliko se radi o velikom zaostatku u plaćanju tih obaveza, i prinudnom naplatom na pokretnoj i nepokretnoj imovini”, kazao je Vuksanović.

Lažni podaci

Kako navodi, u iznalaženju načina da se izbjegne visoka alimentacije često se pribjegava prikazivanju netačnih podataka o primanjima.

“Sud je tu najčešće nemoćan, naročito u situacijama kada se radi o ljudima koji imaju određene privatne poslove ili honorarna primanja. Iz tih razloga visina alimentacije često ne bude zadovoljavajuća, ali sud je u obavezi da na osnovu prikazanog stanja odredi visinu alimentacije koja će biti isplaćivana”, ističe Vuksanović.

Prema njegovoj ocjeni, najsigurniji način da djetetu stigne alimentacija je da se određena suma automatski skida sa računa tuženog, onog datuma u mjesecu kada mu plata legne na račun.

Ova praksa je česta i zakonski dozvoljena. Odbijanje da se alimentacija plati postoji kao pobuna individue, ali ne i kao zakonski prihvatljiva opcija.

Vuksanović naglašava da obaveza davanja izdržavanja djetetu postoji i kada se bračni drugovi sporazumno razvode.

“Nije moguće da takva stavka izostane iz presude čak i ako postoji saglasnost oba roditelja da se alimentacija ne daje”, kazao je Vuksanović.

Odgovornosti roditelja

Zakon propisuje da roditelji moraju da obezbijede djetetu kvalitetne uslove za život, odnosno nivo životnog standarda kakav uživa roditelj koji plaća izdržavanje, ističe advokat Slobodan Smolović.

On navodi da je plaćanje izdržavanja djece ili bračnog druga regulisano Porodičnim zakonom i jednim manjim dijelom Zakona o obligacionim odnosima.

“To su dva krovna zakona koja regulišu ovu oblast. Zakon propisuje da su oba roditelja uvijek dužna da izdržavaju svoje dijete i doprinose njegovom izdržavanju”, kazao je Smolović.

Zakon propisuje visinu alimentacije u iznosu ne manjem od 15 odsto i ne većem od 50 odsto od visine redovnih prihoda tuženog.

Smolović pojašnjava i da ukoliko su prihodi davaoca izdržavanje veći i ako je njegova imovina veća, naravno da će i iznos izdržavanja biti veći.

“Visina izdržavanja nije određena u fiksnom iznosu, nego se određuje u svakom konkretnom slučaju, pritom uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja”, pojasnio je.

On ističe da se izdržavanje uvijek određuje u novcu i samo u izuzetnim situacijama se roditelji mogu sporazumjeti da to bude regulisano nekim drugim vidom davanja, ali se to rijetko dešava.

Lopatom

Zakon predviđa da se alimentacija daje u fiksnom iznosu, zavisno od potreba djeteta kao i od imovinskih prilika roditelja, što se odnosi na rad, privređivanje, radne sposobnosti roditelja.

“Takođe, zakon u svakom slučaju određuje neki minimum i taj iznos izdržavanja ne može biti manji od iznosa socijalne pomoći koja se daje obezbijeđenom licu na teritoriji opštine gdje ima prebivalište. Znam da, kada je u pitanju Podgorica, taj iznos se kreće nešto više od 70 eura za jedno dijete”, kazao je Smolović.

On uvijek savjetuje da se odrede fiksni iznosi izdržavanja jer u slučaju procentualnog određivanja visine izdržavanja u nekim izuzetnim situacijama dolazi do otežane naplate.

“Davaocu izdržavanja prestane radni odnos i on onda nema procenat ni od čega. Može fiktivno ili stvarno da mu se smanji zarada. Može i da fiktivno raskine radni ugovor. Zato preferiram da to bude fiksni iznos, jer na taj način dok god je sudska odluka na snazi ona se mora poštovati. Tako da se smanjenje plate ili gubitak posla ne može loše odraziti na izdržavanje koje je dužan dati djetetu”, kazao je Smolović.

Sa druge strane, u slučaju kada je iznos izdržavanja fiksan a davalac izgubi posao, sud kreće u postupak utvrđivanja njegove radne sposobnosti, zdravstvenog stanja, kako bi se utvrdilo da li on može fizičkim poslovima da obezbijedi egzistenciju svom djetetu.

“U slučaju da davalac izdržavanja izgubi posao, a sud utvrdi da je zdravstveno i fizički sposoban, taj roditelj može novac zaraditi tako što će lopatom istovarati cement, brati voće na plantažama itd.”, kazao je Smolović.

Na kraju on ističe da je i nezaposleno lice dužno da daje izdržavanje.

U prvoj polovini 2017. godine oformljena 34 predmeta

U podgoričkom Osnovnom sudu su 2015. godini formirana 52 krivična predmeta u kojima je predmet optužbe krivično djelo nedavanje izdržavanja, od kojih je jedan predmet još uvijek u radu pred ovim sudom, a u 40 predmeta je donijeta osuđujuća presuda, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose s javnošću Osnovnog suda u Podgorici, Anja Krkeljić.

U 2016. godini formirano je 56 krivičnih predmeta u kojima je predmet optužbe pomenuto krivično djelo, od kojih je devet predmeta još uvijek u radu, dok je u 42 predmeta donijeta osuđujuća presuda kazala je ona.

Konačno, u prvoj polovini 2017. godine u ovom sudu su formirana 34 predmeta za navedeno krivično djelo, od kojih je u osam predmeta donijeta osuđujuća presuda, a 25 je u radu.

Obaveze do 26. godine djeteta

Dijete ima pravo na izdržavanje od roditelja do svoje 26. godine. U crnogorskom pravu dijete je maloljetno do navršene 18 godine.

Međutim, roditelji imaju dužnost, srazmjerno mogućnostima, da izdržavaju svoje punoljetno dijete, koje je na redovnom školovanju, najkasnije do 26 godine djeteta, kao i punoljetno dijete koje je nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život.