Banka hrane tvrdi da 60 odsto građana živi na liniji apsolutnog siromaštva

Zemlja u kojoj je 60 odsto populacije na samoj liniji apsolutnog siromaštva jer troše 2,5 eura ili manje dnevno, mora biti svjesna da postaje zemlja gladnih i očajnih ljudi, saopštili su danas iz Banke hrane, reagujući na objavu Monstata da je nova vrijednost minimalne potrošačke korpe 628,2 eura, što je dovoljno za preživljavanje četvoročlane porodice. 

“Imajući u vidu da Monstat ne objavljuje donju liniju siromaštva od 2013. godine, u cilju skrivanja pravih razmjera siromaštva koje u Crnoj Gori poprima karakteristike epidemije, pitamo se šta se sa ovom potrošačkom korpom želi reći”, navode u Banci hrane.

Kako dodaju, ako je poznato da prosječna porodica u Crnoj Gori ima 3,8 članova i da je zaposlen 1,2 član onda se dolazi do podataka da se skoro polovina populacije nalazi u opasnom riziku od siromaštva, odnosno na samoj liniji ekstremnog siromaštva, jer imaju na raspolaganju manje od eura dnevno za hranu.

“Ako se zna da 54 odsto zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da 68.000 penzionera ima penziju manju od 250 eura, da imamo oko 160.000 punoljetnih radno sposobnih stanovnika koji nisu zaposleni, ne studiraju, niti su na birou rada kao nezaposleni, dolazimo do jednostavne, ali frapantne računice da u Crnoj Gori živi oko 376.000 stanovnika koji imaju mjesečne prihode od 0 do 250 eura”, naglašavaju u Banci hrani.

Ističu da ti ljudi žive u porodicama koje mjesečno imaju na raspolaganju za pokrivanje životnih troškova manje od 300 eura, jer u porodici prosječno radi 1,2 zaposlena.

“To znači da ove porodice, koje sačinjavaju 60 odsto ukupne populacije, dnevno za potrošnju imaju 2,5 eura po članu porodice. I to su ukupna sredstva koja su im na raspolaganju za plaćanje i hrane i pića, odjeće, obuće, struje, vode, obrazovanja, prevoza. Imajući u vidu cijene u Crnoj Gori , kada bi ove porodice svaki dan jele samo po jedan hljeb, paštetu, jogurt i supu iz kesice potrošile bi dva eura dnevno, a za sve ostale troškove bi im preostalo svega 50 centi”, kažu u Fondaciji.

Stanje u porodicama koje nemaju niti jednog zaposlenog i koje žive od 66.68 eura za pojedinca ili maksimalniih 126,77 za porodicu od pet i više članova, što su iznosi socijalne pomoći, navode u Banci hrane, daleko je gore i one već spadaju u zonu apsolutnog siromaštva i gladi.

“Prema procjenama Banke hrane, radi se o najmanje 100.000 stanovnika Crne Gore koji nemaju ni jedan euro dnevno po članu porodice za hranu. Iz našeg iskustva i razgovora sa ovim porodicama, saznajemo da se danima hrane priganicama, prženicama, krompir čorbama kuvanim bez mesa ili na kostima, džemom, paštetama, najjeftinim salamama. Dešava se da nemaju ništa drugo osim suvog hljeba i vode”, dodaju u Banci hrane.

Imajući u vidu takvu poražavajuću socijalnu sliku, nije im čudno što 200.000 ljudi duguje preko 120.000.000 eura za struju, što su kreditno prezaduženi i što sredstva za preživanje neki traže u švercu i kriminalu.

Banka hrane, istakli su, godinama upozorava da siromaštvo u Crnoj Gori postaje strukturno i samim tim dugoročni problem društva koji može dovesti do nestabilnosti i sukoba.

MONSTAT, naglašavaju u Fondaciji, takvim podacima učestvuje u minimiziranju i prikrivanju stvarnih razmjera tog problema, jer i takva ponižavajuća niska vrijednost minimalne potrošačke korpe od 628,2 eura pokazuje da je prosječna porodica na samoj liniji sromaštva.

A, kako kažu, dio populacije koja radi za 250 eura i manje, nema nikakve dileme, suočen je sa prijetnjama po biološki opstanak.

“Gladni i očajni ljudi nijesu dobra vijest za stabilnost zemlje i predstavljaju tempiranu socijalnu bombu, koja u kombinaciji sa nepodnošljivim osjećajem nepravde i bahaćenja može postati ekslozivna smjesa koja može ugroziti mir i stabilnost u zemlji”, zaključuju u Banci hrane.