Banka hrane: Država će morati da uzima više od bogatih i daje siromašnima

Država će morati da uzima više od bogatih da bi transferisala ta sredstva u rješavanje problema nezaposlenosti, zapravo golog ljudskog opstanka, saopštili su danas iz Banke hrane, povodom 20. decembra – Međunarodnog dana ljudske solidarnosti.

“Decembar je mjesec radosti, slavlja, darivanja, druženja i pomaganja, ali i mjesec u kojem se obilježava dan solidarnosti. Međunarodni dan ljudske solidarnosti je podsjetnik ljudima o važnosti zajedništva, a solidarnost povezuje i ujedinjuje ljude i narode”, navode u toj fondaciji.

Prema njihovim riječima, bilo koji masovni oblik solidarnosti, govori o nesposobnosti države.

“Koliko je država odgovorna prema najugroženijima kada dozvoljava da nam građani skupljaju novac za bolesnu decu, da doniraju hranu i odjeću za siromašne? To je sramota za državu. Mora postojati zakon koji će da reguliše način kako će se pomagati onima kojima je to neophodno”, kažu iz Banke hrane.

Ocjenjuju da je stimulativna mjera države za dobročinstva oslobađanje poreza na donacije za siromašne i bolesne, a stipendiranje učenika i đaka iz socijalno ugroženih porodica do sticanja prvog zvanja je način za brže izvođenje porodica iz siromaštva.

“Svakako da poreske olakšice nisu osnovni motiv za donacije, ali jesu izvjesna vrsta prepoznavanja donatora i pozitivne reakcije prema njima od strane države”, smatraju u fondaciji.

Kako dodaju, jedna od mjera preovladavanja problema nejednakosti i izraženijih razlika u društvu je uvođenje porez na ekstra profit dobijen monopolskim položajem.

“U zemlji sa ovakvim socijalnim razlikama nepravedno je da stopa poreza bude ista za zaposlene koji zarađuju 220 ili 1.000 eura i više. Više stope poreze za one sa većom zaradom je ustaljena praksa kod najrazvijenih država svijeta, vec decenijama. Porez treba pravilno uskladiti u cilju smanjenja siromaštva i nejednakosti među građanima”, ističu iz Banke hrane.

Ukazuju da su subvencionisanje cijena osnovnih životnih namirnica, hrane za bebe i higijenska sredstva kroz socijalne prodavnice samo neke od mjera koje država može uraditi kako bi pomogla najsiromašnijim slojevima društva.

“Mala socijalna pomoć, mali dječiji dodatak koji su pritom ograničeni samo za korisnike socijalne pomoći doprinose lošem položaju najugroženijih. Jednokratna socijalna davanja kod nas nisu transparentna i osim u Centrima za socijalni rad i Ministarstvu rada i socijalnog staranja opredjeljuju se i u drugim Ministarstvima i užem kabinetu Vlade, kao i iz budžetskih rezervi, za koje javnost nema uvid sa opravdanjem da se radi o zaštiti ličnih podataka korisnika, što ostavlja veliki prostor za manipulaciju. Iskustva iz ranijih godina su pokazala da se jednokratnom pomoći tretiraju putni troškovi, opremanje kancelarija, štampanje knjiga, kupovina namirnica, plaćanje struje itd za lica koja nisu u stanju socijalne potrebe”, navode u fondaciji.

Naglašavaju i da se za narednu godinu, koja je izborna, izdvaja 2.198.182 eura za jednokratne socijalne pomoći, koje nijesu dio redovne politike socijalne zaštite, koju sprovodi Ministarstvo rada i socijalnost staranja.

“Nacrt budžeta za narednu godinu predviđa uvećanje za više od 100.000 eura za ovu stavku u odnosu na tekuću godinu. Dakle, novca ima za one koji teško žive, ali je pitanje kome se on i za koje potrebe koristi. Veoma je važno osnivanje alimentacionog fonda kako bi se izbjegao težak položaj samohranih roditelja i njihove djece nastalog uslijed neodgovornog ponašanja drugog roditelja ili njegove materijalne oskudice”, poručuju iz Banke hrane.

Država, smatraju, mora graditi socijalne stanove koje bi davala na korišćenje ljudima u stanju socijalne potrebe.

“Broj stanova koji se opredjeljuje za ovu kategoriju ugroženih ni izdaleka ne zadovoljava potrebe najugroženijih, a uočljivo je da se stambeno obezbjeđuju javni funkcioneri čak i po više puta”, ukazuju.

Kako navode, kreatori nacionalne politike manje-više politiku prilagođavaju krupnom kapitalu, davanjem raznih poreskih i drugih olakšica, a ne pada im na pamet da se odreknu visokih plata, bonusa, nadoknada za upravne odbore, limuzina, bodi gardova i drugih privilegija.

“Nefunkcionalan je sistem podrške ugroženim i bolesnim u okviru države. Stvorena je realna potreba da se integriše pomaganje u zakonodavni sistem koji mora biti transparentan i dostupan svima, nezavisno od političke pripadnosti i pozicije u društvu”, dodaju.

Ocjenjuju i da je nedopustivo što je, pod međunarodnim pritiscima, više prava omogućeno migrantima, nego našim ljudima u stanju materijalne i socijalne potrebe.

“Migranti imaju besplatan smještaj, hranu, odjeću, obuću, socijalnu pomoc. To je pohvalno ukoliko možemo isto obezbijediti i ljudima koji žive u našoj državi. Veliki broj socijalno ugroženih su podstanari, kirija je najveća stavka u njihovim troškovima. Ono što im preostane, a ima dosta primjera gdje je stanarina veća od iznosa socijalne pomoći ili penzije koju primaju, nije dovoljno za hranu, a da ne pominjemo garderobu, obuću”, kažu u fondaciji.

Konstatuju da je plaćati redovno struju od male socijale ili male penzije i plate neizvodljivo.

“Besplatni kw sati kod nas ne postoje pa je energetska solidarnost za nas nepoznanica. Pravo na subvenciju struje, koja je inače mala, kod nas je ograničeno samo na korisnike socijalne pomoci i lične invalidnine. Šta je sa ostalima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, čija su oni briga ako nisu državna”, upitali su iz Banke Hrane.

Ocjenjujda je i zdravstvena zaštita neadekvatna i ne korespondira sa stvarnim potrebama ljudi koji nemaju barem prosječnu platu u državi.

“Banka hrane ne vidi uspjeh svog velikog, skoro desetogodišnjeg angažmana na bavljenju pojedinačnim slučajevima socijalno ugroženih kao do sada jer mogu li pojedinačna djela koja liječe simptome riješiti bolest? Potrebno je da utičemo na sistemska rješenja jer na žalost ne možemo uz pomoć humanih ljudi, bez sistemske podrške, izvući ogroman broj siromašnih iz nemaštine”, dodaju, zaključujući da je najefikasniji način za brži izlazak iz siromaštva ulaganje u obrazovanje, koje direktno doprinosi zapošljavanju.