Društvo

Bar: Organizovana akcija „Ne nafti–zaustavimo bušenje Jadrana“

Akcija je, kako navode, jedan u nizu napora da se zaustavi dalja inicijativa Crne Gore i država u okruženju na vađenju nafte iz podmorja, podrži ekonomija koja se ne zasniva na fosilnim gorivima i pokrene stvarna inicijativa za održivi razvoj lokalnih primorskih zajednica, zaštitu njihovog prirodnog nasleđa i ukupne životne sredine Jadranskog mora.

Kako je navela Nataša Kovačević iz NVO Green Home istraživanje ugljovodonika izaziva veliku zabrinutost na domaćem i regionalnom nivou što potvrđuje manifest potpisan od strane najvećih 70 nevladinih organizacija iz regiona i Crne Gore, obzirom da nosi dalekosežne posljedice za biodiverzitet podmorja ali i sektore od kojih zemlje privređuju, među kojima se ribarstvo i turizam nalaze kao najvažniji.

“Bar je jedan od gradova u kojem se operativni blokovi za istraživanja i naftne operacije nalaze najbliže samoj obali, pri čemu bi u slučaju većeg izlijevanja nafte, naftna mrlja u vremenskom roku manjem od sat vremena, stigla do gradskih obala, čime bi nepovratno bio uništen ne samo biodiverzitet, nego i naše obale, lokalni turizam i kvalitet životne sredine i zdravlje građana. Vjerujemo da bi jedan ozbiljan model morskih struja i distribucije naftnog filma u slučaju nesreća koje bi se mogle desiti na jednoj ili više platformi, a poredeći sa preskromnim crnogorskim kapacitetima za sprečavanje ovih havarija, pokazao koliko je ovaj projekat rizičan i bespovratno štetan”, navela je Kovačević.

Kako je dodala, ponuđena radna verzija plana i strateške procjene utjecaja na životnu sredinu nisu izrađena prema Direktivi 2013/30/EU Evropskog Parlamenta i Savjeta od 12. juna 2013. o bezbjednosti ofšor naftnih i gasnih operacija i izmjena Direktive 2004/35/EC.

“Zbog toga je nepoznato koji su to rizici vezani za transport otpadnih materijala, tehničke vode, transport nafte i plina na kopno, uticaj podmorskih naftovoda/plinovoda, lokacija prihvata plina na kopnu i sl. Prenebregava se činjenica da investitori prije svega sagledavaju naša prirodna bogastva kao predmet eksploatacije i izvor profita, te da može doći do zanemarivanja svih ostalih segmenata i obaveza, sa katastrofalnim posljedicama za životnu sredinu. U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu – naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identifikovati kao odgovornu u potpunosti zbog čega dio odgovornosti troškova sanacije često ostaje nepokriven”, navela je Kovačević.

Ona je poručila i da se kroz istraživanja i eksploataciju se dodatno degradira decenijama izgrađivani razvojni pravac i cijeli društveni sistem jedne male zemlje kakva je Crna Gora, koja izuzetno zavisi od prirodnih resursa kojima raspolaže. 

“Crna Gora je u prvom članu Ustava uređena kao ekološka država i prepoznata u svijetu po svom sloganu „divlja ljepota/wild beauty“ zbog čega ne možemo dopustiti da ovaj razvojni pravac bude ugrožen, obzirom da turizam predstavlja našu najstabilniju privrednu djelatnost. Prema izvještaju Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), ukupni doprinos turizma i putovanja BDP-u porašće 7,9 odsto u 2015, dok su procjene da će narednih deset godina rasti 7,7 odsto godišnje do 1,66 milijardi 2025, što je 31,9 odsto BDP-a“

 

Upućujemo poziv svim organizacijama da podrže manifest i pridruže nam se i putem socijalnih mreža navodeći haštag #STOPseadrilling, zahtijevajući sigurnu razvojnu strategiju za razvoj i zaštitu Jadrana”, poruka je sa današnjeg skupa.

 

Send this to a friend