Begić: Broj oboljelih će rasti, ali će i mjere dati rezultate

S obzirom na dešavanja u posljednja dva dana i visok broj registrovanih slučajeva i posebno bitno – veoma visok broj njihovih kontakata, apsolutno je za očekivati da će broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti. Međutim isto tako se očekuje da mjere suzbijanja u najpogođenijim opštinama daju rezultate, s tim što je naravno potrebno vrijeme da se njihov efekat uoči na terenu, kaže u intervjuu Pobjedi zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.

Ministar zdravlja Hrvatske Vili Beroš je izjavio za medije da je 92 odsto pacijenata ispod 60 godina i da je klinička slika blaža, te da smatraju da je virus oslabio. S druge strane srpski mediji su izvijestili o težoj kliničkoj slici, kod pacijenata čiji je prosjek godina 50, te da je virus mutirao. Što možete da kažete o stanju kod nas? Koji je prosjek godina i koja je klinička slika najčešća?

Begić: Ne postoji nijedan niti biološki niti bilo koji drugi razlog koji bi doveo do „slabljenja“ virusa. Činjenica je da su korona virusi grupa RNK virusa koji imaju najveću količinu genetskog materijala te su samim tim i najpodložniji mutacijama odnosno izmjeni genetske strukture. Međutim, iako su izmjene genetskog materijala zabilježene i dokazane u odnosu na prve izolate virusa sa početka 2020-e, nije dokazana povezanost između tih izmjena genetskog materijala i izmjene kliničke prezentacije bolesti koju virus izaziva. Ono što se sada bilježi, a to je nešto niža smrtnost, najvjerovatnije je posljedica činjenice da u poslednje vrijeme češće obolijevaju mlađe osobe te je samim tim i vjerovatnoća posebno teških ishoda infekcije novim korona virusom manja.

U Crnoj Gori je od početka dešavanja – od sredine marta pa do 27. juna, prosjek godina oboljelih 41,5 pri čemu je najveći broj oboljelih (78 ili 17,11 odsto) zabilježen u uzrastu između 40 i 49 godina a 63,5 odsto svih oboljelih je bilo mlađe od 50 godina, a 77,43 odsto mlađe od 60 godina. Od početka juna prosječna starost među oboljelima je 40, a primjećeno je da se obolijevanje zaista češće registruje među mlađima pa je 80 odsto trenutno aktivnih slučajeva registrovano među osobama mlađim od 60 godina. Iako se radi o relativno malim brojevima, ovo je očigledno posljedica činjenice da se osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda, a to su hronično oboljeli i stari, bolje pridržavju mjera prevencije. Isti nalaz, odnosno obrazac ponašanja je i potvrđen u istraživanjima u Crnoj Gori koje je uz podršku Unicefa, Instituta i SZO sprovodila agencija IPSOS.

Kada se radi o kliničkoj slici, među do sada 145 aktivnih slučajeva nije uočeno ništa što bi odudaralo od onoga što je zabilježeno tokom marta i aprila – dakle dominiraju upale gornjih respiratornih puteva sa čitavim nizom karakterističnih simptoma koji su uglavnom blagi. Stopa hospitalizacije oboljelih je nešto iznad 12 odsto ali je ovaj indikator jako dinamičan s obzirom na registrovani priliv novooboljelih u posljednja dva dana. Jedan od 18 hospitalizovanih pacijenata je u ozbiljnom zdravstvenom stanju.

Ne smijemo zaboraviti da mi živimo u „eri virusa“ a novi korona virus je zahvaljajući velikom gentskom materijalu doživio niz izmjena koje su mu omogućile da relativno lako i brzo pređe na novog domaćina – čovjeka. Prema osnovnim zakonima evolucije, svi paraziti, a virusi to u suštini jesu, gledaju da što duže ostanu u svome domaćinu te je dugoročno gledano moguće očekivati da se prilagođavanje virusa novom domaćinu odvija u pravcu smanjene virulentnosti. Međutim, za takve promjene potrebne su godine i decenije.

Da li se može očekivati, s obzirom na broj zaraženih, da ćete Ministarstvu zdravlja predložiti pooštravanje mjera?

Begić: Institut za javno zdravlje brižljvo prati dešavanja na terenu i u skladu sa registrovanim trendovima obolijevanja ali i drugim indikatorima koji prije svega služe da, uslovno rečeno, prate poštovanje mjera prevencije, vrši eventualno predlaganje novih kao i korekciju trenutno postojećih i implementiranih mjera. Brižljivo praćenje i monitoring dešavanja na terenu kao i monitoring ponašanja je ključ adekvatnog i pravovremenog reagovanja i to će pored traganja za oboljelima, njihovim kontaktima i izolacijom potencijalno oboljelih biti glavni zadatak Instituta u narednom periodu.

Kada je pandemija krenula početkom godine, govorilo se o tome da će ljeto usporiti širenje virusa. Međutim, slika je drugačija, a ni zemlje Latinske Amerike, koje imaju više prosječne temperature nijesu prošle dobro, naprotiv. Što govore nova istraživanja?

Begić: Cijeli svijet je računao i očekivao da će do usporavanja obolijevanja doći sa ljetom ponajviše uzdajući se se u sezonski karakter koji imaju sve respiratorne infekcije a naročito grip. Međutim, podaci o tipovima korona virusa koji su poznati od ranije kao izazivači ozbiljnih infekcija kod ljudi tj. podaci o MERS-u i SARS-u, ukazivali su da sezonalnost nije postojala. Epidemija SARS-a je „ugušena“ tokom ljeta (jun) 2003, dok MERS nikada nije pokazivao ni naznake sezonalnosti već se i dalje sporadično javlja na području Srednjeg istoka gdje su temperature poprilično visoke tokom cijele godine. Samim tim za očekivati je da i novi korona virus ne pokaže sezonalnost te da je trenutni pad obolijevanja u nekim državama samo posljedica uvedenih mjera fizičkog distanciranja i drugih protivepidemijskih mjera, a prije svega pravovremene izolacije kontakata.

Nije zgoreg ponavljati savjete. Da li se preporučuje povećano održavanje higijene (čišćenje podova, izuvanje i slično kao na počeku epidemije)?

Begić: Apsolutno. Niti se nešto promijenilo u virusu, niti su se promijenili načini prenosa, a posebno ne mjere prevencije. Iako je utvrđeno da se virus može naći i u stolici značaj tzv. feko-oralnog prenosa u poređenju sa respiratornim kapljicama je zanemarljiv a na kraju krajeva i njegova skoro pa jedina mjera prevencije je adekvatna higijena ruku. Na taj način se opštim mjerama sprečavaju dva puta prenosa.

Da li boravak u moru, bazenu ili rijeci predstavlja povećan rizik? Da li more „ubija“ viruse i bakterije ili mu je pogodna sredina, bez obzira na distancu na plaži?

Begić: Smatra se da je plivanje jedna od najbezbjednijih sportskih i rekreativnih aktivnosti u „vremenu korone“ a više je razloga za to. Glavni i osnovni je visok stepen razrjeđenja odnosno virus u vodenoj sredini u moru je razrjeđen do te mjere da se smatra da ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Nije ispitano ali smatra se da postoji i određeno antiseptičko dejstvo minerala tj. oligoelemenata rastvorenih u morskoj vodi, a prije svega joda, što takođe može imati pozitivno dejstvo na smanjenje količine uništavanje virusa. Sa bazenima je situacija identična s tim što se bazenske vode redovno filtriraju i tretiraju tj. dezinfikuju, čime se količina virusa koji se potencijalno može naći u bazenskoj vodi ne samo razredi – već se i gotovo u potpunosti ukloni adekvatnim tretmanom bazenske vode.

Da li imate epidemiološke prognoze što se tiče broja oboljelih u narednom periodu?

Begić: S obzirom na dešavanja u posljednja dva dana i visok broj registrovanih slučajeva i posebno bitno – veoma visok broj njihovih kontakata, apsolutno je za očekivati da će broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti. Međutim, isto tako se očekuje da mjere suzbijanja u najpogođenijim opštinama daju rezultate, s tim što je naravno potrebno vrijeme da se njihov efekat uoči na terenu.

Ono što posebno zabrinjava u ovom trenutku je veliki broj kontakata koje epidemiološke službe domova zdravlja i Instituta identifikuju kao i teritorijalna raširenost infekcije pošto su aktivni slučajevi registrovani u 15 od 24 opštine Crne Gore.

Isto tako, zabrinjava i činjenica da među novootkrivenim slučajevima raste udio onih koji ne mogu precizno da identifikuju izvor infekcije. Ovo je sa epidemiološkog stanovništa takođe očekivano jer kako raste broj oboljelih, raste i stepen raširenosti infekcije u zajednici i sve je veća mogućnost kontakta sa asimptomatskim nosiocem virusa a da osoba toga nije ni svjesna. Samim tim na značaju dobijaju mjere prevencije koje će očigledno još dugo vremena biti i jedino oružje sa kojim raspolažemo jer je do vakcine i specifičnog lijeka očigledno dug put.

Procentualno gledano, 13 odsto slučajeva je importovano bilo boravkom u inostranstvu ili u tranzitu, gotovo 70 odsto su kontakti ranije potvrđenih slučajeva a 17 odsto su oboljele osobe kod kojih su epidemiološka istraživanja još uvijek u toku.