Društvo

Bez rada i truda ne pomaže ni visok IQ

Star oko 25 godina, zaposlen, ima diplomu visoke škole i veliki broj različitih interesovanja profil je prosječnog člana Mense Crne Gore.

Sagovornici Pobjede iz organizacije koja okuplja natprosječno inteligentne ljude ipak naglašavaju da je veoma teško pronaći tipične i univerzalne zajedničke osobine, jer, navode, za Mensu važi pravilo da ćete od 12 njenih članova čuti 13 različitih mišljenja i ideja.

Predsjednik Mense Crne Gore Marko Lakić objašnjava da inteligencija podrazumijeva sposobnost za učenje iz iskustva, prilagođavanje na nove situacije, razumijevanje i korišćenje apstraktnih pojmova, korišćenje prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini, kao i sposobnost brzog i efikasnog snalaženja u novim i nepoznatim situacijama.

“Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činioci koji utiču na uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nijesu potpuno razjašnjeni. Postoji, na primjer, čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga više nije moguće predvidjeti uspjeh osobe na temelju inteligencije, pa njegovanje inteligencije zavisi od pojedinca. Dakle, jako je važno naglasiti da visok IQ predstavlja samo potencijal za ostvarivanje velikih rezultata i nikako nije sinonim za pamet”, kaže Lakić.

Uticaj nasljeđa

Veliki broj psihologa saglasan je da nasljeđe određuje minimalni i maksimalni domet intelektualnog razvoja, odnosno broj neurona.

“Za inteligenciju su najbitnije takozvane sinapse, odnosno veze između neurona. Njih oko 50 odsto se razvija do pete godine života, oko 75 odsto do sedme, zatim oko 95 odsto do 12. godine i 99 odsto do 24. godine. Socijalne faktore koji utiču na inteligenciju ne treba posmatrati samo u smislu povoljnih uslova za razvoj, već i sa aspekta usmjeravanja načina intelektualnog ispoljavanja”, kaže Lakić.

Članica predsjedništva Mense Elza Kujović podsjeća da je prvo testiranje bazične inteligencije u Crnoj Gori održano u decembru 1998. godine, te da je do sada više od 400 testiranih ostvarilo uslov za članstvo.

“Tokom ove godine njih 155 su, u skladu sa statutom organizacije, postali punopravni članovi. Prema posljednjim statistikama, oko 33 odsto su žene, a dominantnost muškaraca je posljedica njihove veće izlaznosti na testiranje”, objašnjava Kujović.

Podsjeća da je jedini uslov za testiranje inteligencije najmanje 16 godina starosti, dok gornja starosna granica ne postoji.

“U našoj organizaciji postoje aktivni članovi koji su stariji i od 60 godina. Za osobe mlađe od 16 godina, prema standardima Mense internacional, predviđeno je da rade poseban test, a Mensa Crne Gore trenutno ne organizuje testiranja za mlađe uzraste”, kaže Kujović.

Različita interesovanja

Ona naglašava da crnogorska Mensa okuplja različite profile ličnosti, porijekla, starosti, sklonosti, sa različitim poljima interesovanja, ali i obrazovanja (srednjoškoke, studente, akademske građane, doktore nauka) i zanimanja (pravnike, matematičare, biologe, inženjere).

Do danas je u Crnoj Gori obavljeno oko 150 testiranja bazične inteligencije. Prema posljednjim statistikama, prolaznost na testovima u svijetu je od 20 do 25 odsto, dok kod nas iznosi oko 30 odsto.

“Razlika u procentu u našu korist nije zato što smo mi inteligentniji od drugih nego što nije testirano dovoljno ljudi. Planiramo da povećamo broj testiranja na godišnjem nivou, pa se nadamo da će i zainteresovanost biti veća”, kaže Kujović.

Ukupan broj zainteresovanih mogao bi biti veći, ali ne fali interesantnih primjera koliko je pojedinima bitno da polože. Naši sagovornici ispričali su nam da je kandidat koji nije zadovoljio uslov za članstvo, godinu nakon toga išao na razne psihičke i fizičke pripreme, čak je imao i poseban režim ishrane. Nakon toga je opet radio test i ostvario uslov za članstvo.

“Sada je punopravan i aktivan član Mense”, uz osmijeh kažu sagovornici Pobjede.

Opterećenost zadacima se takođe vidi i po tome što kandidati nakon polaganja popunjavaju anketni listić, pa se događa da se ne mogu sjetiti osnovnih podataka o srodnicima, recimo godina rođenja roditelja.

 

Za 20 minuta treba riješiti 45 zadataka

Mensin test se sastoji od 45 zadataka, a vrijeme za rješavanje je 20 minuta. Riječ je o standardizovanom testu koji se primjenjuje u cijelom svijetu.

Svaki zadatak sastoji se od devet slika poređanih u tri reda i tri kolone, osam polja je popunjeno dok deveto nedostaje. Cilj je da se uoči veza između polja, te da se od šest ponuđenih odgovora izabere ono koje nedostaje.

Rezultat Mensinog testiranja ne zavisi od obrazovanja ili kulturnog porijekla, a test može polagati i nepismena osoba starija od 16 godina.

Za kandidate je bitno da dođu odmorni na testiranje, da budu skoncentrisani i opušteni. Na naše pitanje da li testovi dostupni na internetu mogu pomoći kandidatu da položi, u Mensi kažu da je, ukoliko uopšte mogu pomoći, riječ o zanemarljivom procentu.

Onima koji se odluče da urade test može značiti i informacija da rezultati budu poznati samo kandidatu i psihologu koga je ovlastila Mensa internacional za pregledanje testova.

Kandidati lično, u kancelariji Mense, preuzimaju kovertu sa rezultatima, ali se na njihov zahtjev, dostavljanje može uraditi i poštom.

Ulaznica za Mensu 148 po Katelovoj ili 131 prema Vekslerovoj skali

Mensa je međunarodna organizacija koja okuplja natprosječno inteligentne ljude, što znači da koeficijenat inteligencije (IQ) mora biti 148 ili više po Katelovoj ili 131 ili više prema Vekslerovoj skali.

Ovaj rezultat može ostvariti samo dva odsto ljudi na svijetu. Mensin test može odrediti tačan IQ do 135 po Veksleru, odnosno 156 po Katelu. Ukoliko neko ostvari rezultat bolji od toga dobiće IQ > 135, odnosno IQ > 156. Ovakav rezultat može da ostvari manje od jedan odsto svjetske populacije. U Crnoj Gori imamo nekoliko članova koji su ostvarili ovaj rezultat.

“Prema skali po kojoj mi mjerimo inteligenciju IQ ispod 90 predstavlja inteligenciju ispod prosjeka; od 90 do 110 ostvaruju prosječno inteligentne osobe, od 110 do 131 ostvaruju natprosječno inteligentne osobe, dok IQ od 131 i veći mogu ostvariti samo visoko natprosječno inteligentne osobe i to je rezultat koji vam je potreban za članstvo u Mensi”, kaže Kujović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ljubiteljbudala
Gost
Ljubiteljbudala

Iako ste natprosječno inteligentni treba da znate da u početku na testiranje se prijavljuju dobrovoljno samo osobe koje smatraju da su natprosječno inteligentne ili samosvjesne osobe i zato je rezultat 30 %. Kada se kao u svijetu budu prijavljivale i osobe koje su obavezne da to urade zbog posla ili nekih drugih razloga taj postotak će značajno da opadne.

Send this to a friend