Bratić kršila zakone i procedure

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, čiji su mandat obilježile mnoge kontroverze i nezakonitosti, posebno kada je u pitanju „sječa direktora“ škola, osim prilikom razrješenja, zakone je kršila i prilikom imenovanja direktora najmanje u nekoliko slučajeva.

Tako je, na primjer, u Osnovnoj školi „Marko Miljanov“ u Podgorici nakon što je 12. jula prošle godine razriješila dotadašnju direktoricu Editu Šabotić kao vršioca dužnosti direktora imenovala profesora fizičkog vaspitanja Predraga Burzanovića na, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, period od šest mjeseci.

Sudeći prema dokumentaciji u koju Pobjeda ima uvid, to je, u konkretnom slučaju, bio posljednji potez ministarke Bratić koji je bio zakonit.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, vršilac dužnosti direktora može biti imenovan najduže na period od šest mjeseci.

Kako su masovna imenovanja obavljena sredinom jula prošle, a mandati vršiocima dužnosti su isticali u januaru ove godine, u skladu sa zakonom, dva mjeseca prije isteka tih mandata, OŠ „Marko Miljanov“, kao i desetine drugih škola širom Crne Gore koje su bile u v.d. stanju, sredinom novembra, tačnije 15., raspisuje oglas za mjesto direktora škole.

Konkurs je raspisan sa rokom od 15 dana, a prema Opštem zakonu o obrazovanju, u postupku izbora direktora javne ustanove ministar obrazuje tročlanu komisiju koja sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove i o tome dostavlja izvještaj ministru.

Javna ustanova dostavlja kompletnu dokumentaciju ministru, u roku od sedam dana od dana završetka konkursa, a prema Zakonu o radu poslodavac je obavezan da u roku do 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave na konkurs obavještava učesnike oglasa o izboru kandidata.

Međutim, ministarka Bratić 13. januara ove godine donosi novo rješenje o imenovanju v.d. direktora škole, i ponovo na to mjesto imenuje Burzanovića, iako je zakon jasan da „ministar imenuje vršioca dužnosti direktora najduže na period do šest mjeseci“.

Bratić u obrazloženju rješenja navodi da su se, kako je imenovanom prestala dužnost v.d. direktora JU OŠ „Marko Miljanov“, koji je na to mjesto imenovan 12. jula, stekli uslovi da ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta „u skladu sa ovlašćenjem iz člana 81 stav 1 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju“ imenuje v.d. direktora do izbora direktora putem javnog konkursa, počev od 13. januara.

U pomenutom članu zakona na koji se Bratić poziva piše da ministar imenuje v.d. direktora „ako direktoru javne ustanove prestane dužnost, a na konkursu se ne izabere direktor“ ili ako direktoru prestane dužnost na lični zahtjev, razrješenjem ili ispunjavanjem uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Kako Burzanović u tom trenutku nije bio direktor škole, već v.d. direktora, a isticao je zakonski rok za objelodanjivanje rezultata javnog oglasa, na kojem je i sam učestvovao, više je nego jasno da je konkurs smatran neuspjelim i da je, opet mimo zakona, Burzanoviću zapravo produžena funkcija vršioca dužnosti direktora škole na novih šest mjeseci.

Međutim, oko tri mjeseca kasnije, deset dana prije izbora nove vlade, 18. aprila, ministarka Bratić donosi novo rješenje, ovog puta o izboru direktora, pozivajući se na konkurs raspisan pet mjeseci ranije i koji je, prema Zakonu o radu, morao biti zaključen ili izborom direktora ili poništavanjem konkursa 15. januara 2022. godine.

Mandat ministarke Bratić od samog početka pratile su brojne kontroverze i nepoštovanje procedura i zakona. Tako je Vlada Zdravka Krivokapića 1. aprila prošle godine usvojila sistematizaciju četvororesornog ministarstva koja nije prethodno usklađena sa više crnogorskih propisa, iako je ministarki na to ukazano u mišljenjima iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija i Uprave za kadrove, čijim ignorisanjem je prekršena sama procedura donošenja tog dokumenta.

Iz MJU i Uprave za kadrove tada su ukazivali na više neusklađenosti Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u MPNKS sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, Zakona o državnoj upravi i Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima i drugim.

Sve te preporuke za usklađivanje sistematizacije Bratić je u potpunosti ignorisala. Zbog toga je sredinom aprila prošle godine Ustavnom sudu podnijeta inicijativa za provjeru ustavnosti. Ministarstvo je u znak odmazde pokrenulo disciplinski postupak protiv člana rukovodstva sindikata koji je podnio ustavnu inicijativu, koji je u konačnici izgubilo.

Nakon usvajanja izmjena Opšteg zakon o obrazovanju i vaspitanju, krajem maja prošle godine, kojima su Bratić otvorena vrata za sprovođenje akcije „sječe direktora“ u procesu smjenjivanja direktora njen resor je povukao brojne sporne poteze.

Jednim te istim, cirkularnim, rješenjem ministarka je smijenila oko 160 direktora stavljajući im svima na dušu da nijesu formirali školske odbore, za što je bilo neophodno da Ministarstvo delegira svoje predstavnike, što nije učinilo.

Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, a sudovi već uveliko donose presude da su direktori škola prošle godine smijenjeni mimo zakona.

Aktuelni ministar prosvjete Miomir Vojinović u nedavnom intervjuu Pobjedi kazao je da su u tom resoru preuzeli mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora.

“Tražili smo saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima. Dogovoreno je da se nakon prvih pravosudnih izvršnih presuda sačini analiza dosadašnjih pravosnažnih presuda i predložen je najoptimalniji način okončavanja svih sudskih procesa. Cilj je smanjenje evidentnih velikih troškova koji nas očekuju”, kazao je Vojinović.

U pogledu masovnih razrješenja i imenovanja u sektoru obrazovanja Bratić je kršila i Zakon o slobodnom pristupu informacijama. U dijelu koji se bavi proaktivnom pristupu informacijama propisana je obaveza državnog organa, da na svojoj internet stranici objavi, između ostalog, rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, te da ih mora objaviti u roku od 15 dana od dana njihovog sačinjavanja, odnosno usvajanja.

Ministarstvo kojim je rukovodila Vesna Bratić bilo je u obavezi da u skladu sa zakonom o SPI sva rješenja o razrješenju direktora škola objavi do 26. jula prošle godine. Do danas ta rješenja nijesu objavljena, niti je protiv Bratić pokretan bilo kakav postupak.