Društvo

Budva će biti zelenija, počeo pionirski pristup revitalizaciji javnih prostora

Pionirski pristup revitalizaciji javnih prostora počinje u Budvi, gdje se već treći dan zaredom održavaju radionice posvećene kreativnom osmišljavanju gradskih površina (placemaking), saopštila je danas Radica Zeković iz Centra za održivi razvoj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

U fokusu su tri lokacije u centralnoj gradskoj zoni, a Zeković ističe da učesnici iznose svoje predloge i sugestije za njihovu aktivaciju i uređenje.

Ona objašnjava da je riječ o pionirskom pristupu koji posmatra ”prizemlje” jedne zajednice-ulice, trotoare, parkove i ostale javne prostore-i razmatra mogućnosti za podsticanje kvalitetnije interakcije među ljudima, kao i razvoj zdravije, društvenije i ekonomski održivije zajednice.

“U okviru projekta ,,Budva GoGreen” koji relizuju opština Budva i UNDP, radionice vodi dizajnerka prostora Dženi Donovan, direktorica urbanističke prakse u Melburnu – Inkluzivni Dizajn, koja će na osnovu predloga građana uraditi i predstaviti idejno rješenje za valorizaciju i unapređenje odabranih lokacija. Precizne lokacije biće odabrane nakon temeljne analize svih ponuđenih rješenja i rezultata ankete”, najavila je Zeković.

Radionice, kaže, naglašavaju značaj uključivanja stanovnika i drugih korisnika prostora u proces planiranja, prikupljanja ideja o korišćenju javnih površina i aktiviranje građana i lokalnih preduzeća u kolektivnom razvoju urbanističkih projekata.

“Za građane Budve zelene površine imaju veoma veliki značaj, što pokazuju rezultati terenske i online ankete koja je sprovedena u julu mjesecu i u kojoj je učestvovalo više od 200 građana Budve. Prema rezultatima ankete, čak 92,5 odsto ispitanika koristi zelene površine i to šest do sedam puta nedjeljno”, rekla je Zeković.

Razvojem zelenih površina, dodaje, može se posredno uticati i na razvoj održivih vidova transporta u gradu.

“Šetnja i druženje su glavni motivi boravka na zelenim površinama. One su veoma snažan faktor smanjenja upotrebe vozila u urbanom dijelu grada. Istraživanje takođe pokazuje da do zelenih površina građani Budve najrađe dolaze pješke (4,19 odsto)”, navodi Zeković.

Ukazala je da učesnici koji su odgovorili da ne posjećuju zelene površine uglavnom to čine zbog neodržavanja i nepostojanja sadržaja, a posjećivali bi zelene površine “kad bi bile ljepše”.

“Istraživanje pokazuje da su najlošije ocijenjeni parkovski mobilijar, gradske česme i igrališta, dok su najbolje ocjene dobili sadržaji u parku koji postoje sa malo ulaganja-drveće, trava, staze… Ispitanici su pokazali nizak stepen zadovoljstva kvalitetom života u gradu i dijelu grada u kojem žive, a još lošije su ocijenjene mogućnosti za rekreaciju i uređenost javnih zelenih površina”, kaže Zeković.

Ona je istakla da se na radionicama raspravljalo o identitetu Budve i promišljalo o razvoju mjesta na konkretnim primjerima, u smislu karatkerističnih obilježlja navedenih dijelova grada, te mogućnosti konstruktivne intervencije.

“Društveno-ekonomske, kulturne i rekreativne mogućnosti su važan dio života većine stanovnika gradova. Kao rezultat kontinuirane urbanizacije, gradovi se neprekidno razvijaju i transformišu. Neke od tih transformacija rezultat su rada urbanih stručnjaka. Ali danas, gradovi su posebno zainteresovani za razvoj kritičke rasprave i praktičnih rješenja za stvaranje jedinstvenih mjesta po mjeri građana, čije mišljenje i doprinos su ključni u savremenom razvoju jednog grada”, zaključuje Zeković.

Send this to a friend