Reforma izborne administracije, koja je počela 2014. godine, nije donijela velike promjene, zbog čega je neophodno stvarati novi model Državne izborne komisije (DIK) koja će doprinijeti vraćanju povjerenja građana u izborni proces, poručeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT, kako je saopštio direktor te organizacije Dragan Koprivica, duže vrijeme zagovara depolitizaciju izborne administracije, međutim, kako je kazao, partije za takav predlog nijesu imale sluha.
„Vođeni partijskim, a ne interesom zakonitog izbornog procesa, stvorili su potpuno politizovanu, netransparentnu i neaktivnu izbornu administraciju, koja doprinosi nepovjerenju građana u izborni proces“, saopštio je Koprivica na konferenciji za novinare.
Kako je rekao, iskustvo sa parlamentarnih izbora pokazalo je da su partije ponovo postavile sebe za sudije u izbornoj utakmici u kojoj one igraju. „Ali i da ishod svake promjene zakona, koja se bazira na političkom dogovoru, umjesto na stručnom mišljenju, bude još jedan neuspjeli eksperiment“.
Prema riječima Koprivice, DIK je u kampanji za parlamentarne izbore doprinijela tenzičnom izbornom ambijentu, a njene odluke i radnje bile su uslovljene partijskim interesima.
Legitimitet makar dijela od 17 članova proširenog sastava te institucije, kako je rekao, bio je sporan, jer je počivao na sistemu verifikacije potpisa koji ne predviđa provjeru autentičnosti.
„DIK je utvrdila konačne rezultate parlamentarnih izbora nakon višečasovne sjednice koju su obilježile svađe, tenzije, zamjene opunomoćenih predstavnika, zakulisni politički dogovori, pritisci na pojedine članove i sumnje u političku korupciju“, dodao je Koprivica.
Kako je naveo, zabilježen je značajan korak unazad, jer je DIK objavljivala znatno manje informacija na svom sajtu nego u prethodnim izbornim procesima.
„Nije objavljivala ni dokumenta koja je bila dužna da objavljuje po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Sjednice DIK-a su bile zatvorene za medije, javnost nije bila zvanično obavještavana ni o vremenu njihovog održavanja, a uglavnom su izostajala saopštenja za javnost“, dodao je Koprivica.
Kako je kazao, niko ne može dati precizan odgovor na pitanje ko su bili članovi izborne administracije na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.
U CDT-u smatraju da je u godini pred predsjedničke izbore neophodno inicirati promjene Zakona koje će osigurati nezavisnu i profesionalnu izbornu administraciju.
„Nadamo se da će partije ozbiljno razmotriti naš predlog i inicirati promjene kad se za to steknu politički uslovi. 2018. će biti izborna godina i sve promjene i intervencije na zakonodavstvu moraju biti završene u toku 2017. godine“, rekao je Koprivica.
Na ovaj način, kaže on, partije mogu demonstrirati da im je poboljšanje izbornog procesa važnije od partijskog interesa.
CDT je analizirao različite modele izborne administracije koje postoje u regionu i predlogom praktične politike predstavio nekoliko načina kako bi mogla da izgleda nova DIK.
„Ta institucija bi morala da poveća transparentnost i odgovornost izborne administracije, kroz otvaranje sjednica DIK-a za javnost i objavljivanje svih relevantnih dokumenata“, saopštio je Koprivica.
On smatra da broj članova treba značajno redukovati – dovoljno je pet do sedam članova stalnog sastava. „U izbornoj kampanji treba omogućiti široku predstavljenosti tako što bi prošireni sastav DIK-a činili predstavnici partija. Oni bi učestvovali u radu i raspravama, ali bez prava glasa“.
„Članovi stalnog sastava DIK-a mogu biti birani u Skupštini kao pojedinci sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima. Za svoj rad DIK bi odgovarala parlamentu“, poručio je Koprivica.
