Društvo

Čekić: Islamska zajednica neće podržati Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti

fuad.jpg

Kako je za agenciju Anadolija kazao generalni sekretar IZCG Fuad Čekić, ukoliko ne dođe do promjena pojedinih zakonskih odredbi, Islamska zajednica neće podržati predloženo zakonsko rješenje.

Prema Nacrtu zakona, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Ono što je najvažnije, svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.

„Ima dobrih rješenja, a ima i rješenja koja nijesu dobra. Mislimo da bi neka pravna rješenja trebalo dodati, neka ukloniti, a neka preinačiti. Cijela javna rasprava je krenula pogrešnim tokom. Očekivali smo više konstruktivne rasprave, jer bi to pomoglo vjerskim zajednicama da bi se razumjeli problemi samih vjerskih zajednica“, kaže Čekić.

On poručuje da u obliku kakav je sada, Islamska zajednica neće podržati zakon o slobodi vjeroispovijesti.

„Ima stvari koje trebaju da se mijenjaju. Ono što Islamska zajednica smatra da u ovom zakonu nije dobro rješenje jeste da nije osigurana potpuna autonomija vjerskih zajednica“, kaže Čekić.

U Nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

„Nemamo objekte koji su izgrađeni od države. Kada su pravili vjerske objekte, građani su ih pravili kao zadužbine, koje su dali na upravljanje vjerskim zajednicama. Kako se uopšte može postići autonomija ako država ima imovinu vjerskih zajednica?“, pita Čekić.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje je predlagač zakona, do sada je zakazalo tri javne rasprave o ovom zakonu. Javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru nijesu održane, jer su vjernici Srpske pravoslavne crkve vrijeđali mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila. Policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna. Za ponedjeljak je zakazana javna rasprava u Podgorici.

„Očekujemo konstruktivnu raspravu, da možemo čuti o kakvoj problematici je riječ. Problem vjerskih zajednica traži konkretnije rješavanje stvari. U ovom Nacrtu zakona imamo previše opštih odredbi i načela koja ne definišu stvari do kraja. Imamo u jednom dijelu pozitivnu diskriminaciju, kada su u pitanju državne institucije u pogledu doprinosa vjerskim službenicima, ali u toj pozitivnoj diskriminaciji se ne označava koje su to manjinske zajednice. Ono što mi očekujemo jeste da se prepozna neka pozitivna afirmacija u pogledu vjerske pripadnosti manjinskih naroda“, ističe generalni sekretar Islamske zajednice u Crnoj Gori.

On napominje da ono što je dobro Nacrtom zakona jeste da se priznaju vjerske škole.

„One se zapravo priznaju Zakonom o obrazovanju. Ali ovdje se detaljnije govori o njima i određuje se način finansiranja. Tu stoji da će način finansiranja biti srazmjeran broju učenika. Svi mi znamo da je broj učenika u vjerskim školama manji od broja učenika po opštem obrazovnom programu“, kaže Čekić i ističe da u Nacrtu zakona stoji da vjerske zajednice imaju pravo osnivanja samo vjerskih škola.

„U Hrvatskoj, BiH i Srbiji vjerske zajednice imaju pravo na osnivanje škola koje rade po opštem obrazovnom programu. Kao što su katolička gimnazija, islamska gimnazija, bošnjačka gimnazija. To su vrlo popularne škole. Zašto bi smo mi bili izuzeti od takvih pravnih rješenja“, naglašava Čekić.

Zakon o državnoj imovini iz 2008. godine predviđa da groblja postaju vlasništvo države. Međutim, Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije predvidio rješavanje ovog pitanja.

„Od 2009. godine je počelo sa implementacijom ovog zakona, i od tada nailazimo na probleme. Grobljima upravljaju komunalna preduzeća. Onda se postavlja pitanje: zar komunalna preduzeća mogu upravljati onim što se smatra vjerskim obredima? Znamo da su u Islamskoj tradiciji groblja zadužbine koje se daju na upravljanje vjerskim zajednicama, kako bi se sam obred vršio po islamskim načelima. Nadali smo se da će i ovaj dio biti riješen Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, ali nije bilo riječi o ovom problemu“, tvrdi Čekić.

Islamska zajednica u Crnoj Gori je za konstruktivno rješavanje anomalija koje sadrži ovaj zakon, uvjerava Čekić.

„Mislim da je suviše dugo vremena prošlo od starog zakona do donošenja novog i nemamo vremena da čekamo još pet ili šest godina. U praksi se javljaju problemi, kao što su pitanja imovine vjerskih zajednica, pitanje mogućnosti osnivanja privrednih društava od vjerskih zajednica. Imamo prazninu koja 30 godina čeka na prava rješenja“, ističu u IZCG.

Fuad Čekić napominje da se u članu koji definiše imovinu Islamske zajednice ne pominju zadužbine, koje su značajan dio imovine vjerskih zajednica, a ne pominju se privredna društva.

„Svi mi znamo da vjerske zajednice osnivaju privredna društva, kako bi održavale vjerske objekte. Takođe, u zakonu nijesu prepoznate tradicionalne zajednice. Mi na taj način ne kažemo da one trebaju da imaju poseban položaj, ali mislim da se na ovaj način zakonom bježi od nacionalnog, vjerskog i kulturološkog okvira u kojem se razvijalo društvo u Crnoj Gori. Iz tog razloga bi trebalo pomenuti zajednice koje su u nekim ranijim ustavima bile prepoznate kao takve. U Ustavu Republike Crne Gore iz 1945. godine bile su prepoznate rimokatolička crkva, pravoslavna crkva i islamska vjerska zajednica kao tradicionalne vjerske zajednice“, kazao je Čekić.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori protiv je Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, dok Crnogorska pravoslavna crkva podržava predloženo rješenje.

Send this to a friend