U Nacionalnom skloništu za žrtve trgovine ljudima su, od početka godine, bile smještene četiri štićenice, a za unaprijeđenje njihove zaštite neophodan je multisektorski pristup i intezivna saradnja između državnih organa, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
To je saopšteno na pres konferenciji Crnogorskog ženskog lobija (CŽL) povodom predstavljanja publikacije „Bolji put za žene žrtve trgovine ljudima“, koja je štampana kao doprinos ovogodišnjoj globalnoj kampanji “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Izvršna direktorica CŽL, Aida Petrović, kazala je da kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ ukazuje na nasilje koje se svakodnevno dešava ženama i djeci i da, u cijelom svijetu, podiže svijest o tom problemu.
“Društvo je svakodnevno na ispitu, jer se kršenje ljudskih prava dešava svakodnevno, a pomoć i podrška su od izuzetnog značaja za žrtve“, rekla je Petrović u PR Centru.
Ona je ocijenila da je neophodna potpuna implementacija nacionalnog zakonodavstva, kao i posvećen terenski rad sa žrtvama trgovine ljudima i potencijalnim žrtvama.
“Mora se ispoštovati sve ono što su propisali nacionalno, međunarodno zakonodavstvo, a nacionalno u skladu sa međunarodnim u procesu pristupa Evropskoj uniji, ali isto tako treba terenski raditi“, rekla je Petrović.
Ona je podsjetila da CŽL radi na terenu širom Crne Gore od 2000. godine, „kako sa romskom zajednicom, tako i sa drugima kojima je ta podrška i pomoć potrebna“.
Predstavnica Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Tijana Šuković, kazala je da su tokom ove godine u Nacionalnom skloništu za žrtve trgovine ljudima bile smještene četiri štićenice, od kojih su, kako je saopštila, tri bile maloljetne.
Ona je saopštila da je izrađen nacrt Standardnih operativnih procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima.
“To podrazumijeva formalno dodjeljivanje statusa žrtvi trgovine ljudima, bez obzira na tok krivičnog postupka. Uvidjeli smo da je neophodno formulisati standardne operativne procedure, kojima bi bile obuhvaćene sve osobe, koje su i potencijalne žrtve trgovine ljudima, kako bi uživale sva ona prava koja im pripadaju u dijelu zaštite i reintegracije“, rekla je Šuković.
Ona je kazala da je formiran Operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima, koji čine predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Vrhovnog državnog tužilaštva, a koji će u narednom periodu, kako je ocijenila, dovesti do poboljšanja bilansa ostvarenih rezultata u toj oblasti.
Prema njenim riječima, internom evaluacijom postojeće Strategije za borbu protiv trgovine ljudima konstatovan je napredak u povećanju svijesti o tom problemu, ali i da ima prostora za, kako je kazala, unaprijeđenje nacionalne politike.
Šuković je ocijenila da je neophodno sprovoditi aktivnosti kojima će se podići nivo svijesti među rizičnim grupa u odnosu na trgovinu ljudima, „pogotovo onima iz romske i egipćanske populacije“.
“Naročito treba obratiti pažnju na aktivnosti senzibilizacije, ne samo predstavnika institucija, već i na rad direktno u zajednici sa predstavnicima same romske zajednice, sa roditeljima, ali i djecom, koja su u posebnom riziku da budu izložena pojavama ugovorenih, nedozvoljenih brakova i prosjačenja, što dovodi do pojave trgovine ljudima“, rekla je Šuković.
Ona je kazala da je nacionalno zakonodavstvo usaglašeno sa svim relevantnim međunarodnim dokumentima, ali da statistički podaci poslednjih par godina ukazuju da, kako je navela, preduzete aktivnosti nije pratio i odgovarajući broj krivičnih prijava i optuženja.
“Budući da nikada ne možemo staviti tačku, jer je zakonodavstvo je živa materija, tako da će se u narednom periodu sagledavati sve ono što na međunarodnom planu definiše aktivnosti nadležnih institucija u dijelu krivičnog gonjena, kako bi se i naše zakonodavstvo prilagođavalo istima“, navela je Šuković.
Predložen je, kako je dodala, nastavak razvijanja proaktivnijih metoda, „koje će dovesti i do porasta broja identifikovanih slučajeva u narednom periodu“.
Stručna radnica na pravnim poslovima u socijalnoj i dječijoj zaštiti, Marijana Milić, kazala je da je jedan od glavnih uzroka problema trgovine ljudima u Crnoj Gori ekstremno siromaštvo, a da je za unaprijeđenje zaštite žrtava i potencijalnih žrtava neophodan, kako je ocijenila, multisektorski pristup i intezivna saradnja između državnih organa, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
“I pored uloženih napora, ove priče ukazuju da je upravo siromaštvo jedan od faktora rizika za napuštanje školovanja djevojčica u dobi od 11 do 13 godina zarad prosjačenja i stupanja u ugovorene maloljetničke brakove kako bi njihovi roditelji ostvarili dobit. Kako bi preduprijedili dešavanje jedne od najtežih posledica trgovine ljudima, potreban je koordinisani i kontinuirani rad na iskorjenjivanju ekstremnog siromaštva”, navela je Milić.
Ona je istakla da nedovoljan broj stručnih radnika na osnovnim stručnim poslovima u Centrima za socijalni rad onemogućava sprovođenje potrebnih mjera zaštite i pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite.
“To je razlog da predstavnici lokalne samouprave, na osnovu godišnjih i drugih operativnih planova rada pružaoca usluga, identifikuju socijalne potrebe građana i upoznaju ih sa kapacitetima pružaoca usluga socijalne i dječije zaštite”, pojasnila je Milić.
Ona smatra da bi se na taj način identifikovale porodice kojima je, zbog posebnih okolnosti i socijalnog rizika, potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite, sa posebnim osvrtom na, kako je navela, djevojčice u tim porodicama, kako bi se spriječila njihova eksploatacija kroz prošnju i stupanje u dječije ugovorene brakove.
Ona je ocijenila da u praksi postoje određeni problemi u implementaciji zakonskih propisa.
“Najčešći problem je u inkriminaciji krivičnog djela iz člana 216 Krivičnog zakonika Crne Gore. I dalje su prisutne nejasnoće kod sklapanja vanbračne zajednice u dijelu kada je ta zajednica zasnovana između dvije maloljetne osobe, što je veoma čest slučaj kod Romske i Egipćanske populacije da maloljetni muškarac i žena zasnivaju vanbračnu zajednicu po ugovoru roditelja, pa se ne ostvaruje biće ovog krivičnog djela”, rekla je Milić.
Koordinatorka projekta, Valentina Vlahović, kazala je da je cilj publikacije „Bolji put za žene žrtve trgovine ljudima“ unaprijeđenje nacionalnih politika protiv nasilja, eksploatacije i trgovine ljudima, sa fokusom na preventivni rad i zaštitu žrtava.
“Smatram da je, naročito kada su maloljetna lica u pitanju, odgovor institucija, nevladinih organizacija, socijalnih servisa, međunardnih institucija veoma važan da se, nakon izlaska iz skloništa, štićenicama pruži nastavak obrazovanja, socijalna pomoć, praćenje i konstantno ukazivanje da su one ravnopravne članice ovog društva. Odgovorni smo da im pokažemo bolji put i da nisu krive za nasilje i eksploataciju koju su doživjele“, istakla je Vlahović.
Ona je kazala da žrtve često nisu u mogućnosti da prijave nasilje, što je jedan od problema sa kojim se susrijeću u radu, a razlog je, kako je rekla, strah od nasilnika i stigme društva i okoline.
Projekat ,,Bolji put za žene žrtve trgovine ljudima,, dio je regionog programa „Primjene zakona, mijenjanje stavova“ koje sprovodi UN WOMEN u saradnji sa UNDP u Crnoj Gori, a finasira Evropska unija , dok je štampanje publikacije omogućila Fondacija CARE International Balkans kroz mini grantove.
