Društvo

Crna Gora djelimično slobodna, Srbija u padu zbog konsolidacije vlasti Vučića

zastava-crne-gore-1340728316-178445.jpg

Crna Gora spada u red djelimično slobodnih zemalja, navodi se u danas objavljenom izvještaju organizacije Fridom haus (Freedom house) koja upozorava da su demokratske vrijednosti globalno u opadanju.

Kada je riječ o zemljama regiona, u djelimično slobodne zemlje spadaju i Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo, dok su Slovenija, Hrvatska i Srbija svrstane su u kategoriju “slobodnih”.

Iako u kategoriji „slobodnih“, Srbija je jedina zemlja regiona koja bilježi silazni trend na polju demokratije.

„Srbija je jedina od zemalja regiona koja bilježi silazni trend (minus tri), zahvaljujući daljoj konsolidaciji vlasti predsjednika Aleksandra Vučiča, uključujući netransparentne metode finansiranja partije, politizaciju sprovođenje zakona i pokušaje da se podriju kritički nastrojeni novinari finansijskim istragama i klevetama u medijima bliskim vlasti“, navodi Fridom haus.

Tolerancija evropskih lidera prema autoritarnim tendencijama Aleksandra Vučića dok je bio premijer, omogućila mu je da poslije pobjede na predsjedničkim izborima u aprilu još više potisne opoziciju i naruši ono što je preostalo od nezavisnih medija, ocijenio je Fridom haus.

Navodi se da je 2017. bila dvanaesta godina uzastopnog opadanja sloboda i demokratskih vrednosti u svijetu prava na slobodne i fer izbore, prava manjina, sloboda štampe i vladavina prava.

Ukazuje se da je ubrzani pad političkih prava i građanskih sloboda konstatovan u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Sedamdeset i jedna zemlja u svijetu imala je pad u političkim pravima i građanskim slobodama tokom prošle godine, dok je u 35 zemalja zabilježen porast.

Predsjednik Fridom hausa Majkl Abramovic je ocijenio da se demokratija suočava sa jednom od najozbiljnijih kriza posljednjih decenija.

Od ukupno 195 zemalja za koje je rađena procjena, 88 je označeno kao “slobodno”, 58 kao “djelimično slobodno”, a za 49 zemalja je navedeno da “nije slobodno”.

“Dok su se SAD i druge demokratske snage suočavale s problemima unutrašnje politike i raspravljale o spoljnopolitičkim prioritetima, vodeće svjetske autokratije Rusija i Kina, nastavile su da napreduju”, piše u izvještaju “Slobode u svijetu 2018”.
Moskva i Peking su istrajni u identifikaciji demokratije kao prijetnje svojim represivnim režimima i oni neumorno rade na podrivanju institucija, ocijenjeno je u tekstu.

Turska je iz statusa “delimično slobodne” prešla u “neslobodnu” zemlju. Njen predsjednik Redžep Tajip Erdogan pojačao je akcije protiv svojih protivnika poslije pokušaja državnog udara u julu 2016. Te akcije su negativno uticale na slobodu medija, korisnike društvenih mreža, demonstrante, političke stranke, sudstvoi izborni sistem.

Od 49 “neslobodnih” zemalja najgora situacija je u Siriji, Južnom Sudanu, Eritreji, Severnoj Koreji, Turkmenistanu, Ekvatorijalnoj Gvineji, Saudijskoj Arabiji, Somaliji, Uzbekistanu, Sudanu, Centralnoj Afričkoj Republici i Libiji.

U izvještaju se navodi da su događaji na Zapadnom Balkanu pokazali potrebu da se tu stalno angažuju velike demokratije.
Tako je posredovanje Vašingtona i Brisela pomoglo da se riješi dugogodišnja politička kriza u Makedoniji i utre put novoj, demokratski izabranoj vladi.

Send this to a friend