Društvo

Crna Gora jedina u regionu kojoj znakovni jezik nije pravno priznat kao službeni

Ni godinu dana nakon formalne inicijative za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori Vlada Crne Gore nije odgovorila, niti je poznato da li je uopšte i na koji način razmatrala inicijativu, saopšteno je iz Udruženja mladih sa hendikepom.

“Prije tačno godinu dana, na ovaj datum Međunarodni dan znakovnih jezika, uputili smo inicijativu predsjedniku Vlade Crne Gore da se znakovni jezik prizna kao jezik u službenoj upotrebi, a pritom ovo nije prva i jedina inicijativa već dugogodišnja tematika kojom su se bavile razne organizacije i pojedinci. U inicijativi smo zatražili da se pravno regulisanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi, planira Programom rada Vlade za 2020. i utvrdi organ koji je nadležan za taj process, što se nije desilo”, navode oni.

Iako su, kako dodaju, Vladu pozvali i da, uz uske konsultacije s organizacijama osoba s invaliditetom, pristupi rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti i učini konkretne korake i mjere, kako osobe s oštećenim sluhom više ne bi bile jedna od najdiskriminisanijih grupa i među samim osobama s invaliditetom, to se nije desilo u periodu od godinu dana, a naša spremnost za saradnju koju smo ponudili u tom procesu ostala je “samo na papiru”.

“Naime, Crna Gora je skoro jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. Iako znakovni jezik koriste milioni ljudi u svijetu, i njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje je obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao što je to slučaj s Crnom Gorom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno”, tvrde iz Udruženja.

Kako navode, hiljade osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha se suočava sa svakodnevnim preprekama u komunikaciji, nemogućnostima obrazovanja, zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, samostalnog života, zasnivanja braka i porodice, nemogućnošću učešća u političkom i javnom životu… Ove osobe su, tvrde oni. izolovane, i često segregisane u sopstvenim getoima, odnosno izopštene iz svakodnevnog života.

“”Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava pod sloganom: Znakovni jezik je za svakoga. Ovaj dan obilježava se u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha, koja traje od 23. do 30. septembra. Mi koristimo ovaj dan kako bismo izrazili zabrinutost zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika. Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i govora, slobodu mišljenja i pristupa informacijama, zaštitu identiteta manjina, te propisivanje posebnih mjera i propisa kojima se podstiče i postiže ravnopravnost onih koji su, po bilo kom osnovu, u neravnopravnom položaju. Osobe oštećenog sluha se u svijetu smatraju jezičkom, identitetskom i kulturnom manjinom”, navode iz Udruženja.

Dodaju da nijedna javna služba, niti ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obućene zaposlene za njegovu upotrebu.

“Čak ni servis interpretatora znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane. U vezi s tim, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje.  Naprotiv, u Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore”, pojašnjavaju oni.

Kako dodaju, u  Resursnom centru Kotor obrazovanje osoba s oštećenjem sluha na znakovnom jeziku se sprovodi u ograničenom obimu, odnosno proces je više usmjeren na osnovno osposobljavanje i komunikaciju nego na obrazovanje, dok je obrazovanje onih s visokim i potpunim stepenom oštećenja sluha u redovnom sistemu obrazovanja nemoguće. Nastava se, kako objašnjavaju, izvodi isključivo usmenim putem bez prevoda na znakovni jezik ili kucanja na mašini (palantype).

“Takođe, simboli znakovnog jezika nijesu sastavni dio elemenata pristupačnosti, niti postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenim sluhom, poput signalnih indikatora (član 8, stav 2, tačka e) Konvencije).Mediji, uključujući i one koji se finansiraju iz budžeta države i lokalne samouprave, ne proizvode informacije i sadržaje pristupačne osobama s oštećenim sluhom. Jedina informativna emisija (dnevnik na znakovnom jeziku) ne obezbjeđuje ni približno optimalan nivo informisanosti osoba s oštećenim sluhom.  Nije poznato na koji način država postupa u situacijama rizika, vanrednim i humanitarno kriznim situacijama kako bi posebno i prioritetno zaštitila osobe s invaliditetom i posebno osobe s oštećenjem sluha”, poručuju oni.

Iz Udruženja tvrde da Zakoni iz oblasti pristupa pravdi sadrže brojne diskriminatorne norme poput onih koje definišu da će se saslušanje osoba s oštećenjem sluha i/ili govora izvršiti na znakovnom jeziku, jedino ako se s ovim osobama ne može uspostaviti komunikacija pisanim putem, i to se poziva osoba koja “se sa okrivljenim može sporazumjeti”.

“Ovakva norma ostavlja prostor za zloupotrebe i konflikt interesa, odnosno nestručnost “tumača”, posebno imajući u vidu ograničen broj tumača koji posjeduju licencu sudskog tumača u Crnoj Gori.  Ovakva situacija u praksi dovodi često do omalovažavanja i kršenja dostojanstva i ličnog integriteta osoba s oštećenim sluhom, te posebno ugrožene privatnosti.  Sve navedeno konstatovali smo, i činjenicama potkrijepili, prilikom podnošenja Alternativnog izvještaja o sprovođenju Konvencije Komitetu UN o pravima OSI, a Komitet, u svojiim Zaključnim razzmatranjima, dao brojne preporuke državi koje se upravo odnose na osobe s oštećenim sluhom. Bez obzira što se prva od preporuka odnosi na priznavanje znakovnog jezika resori u sastavu Vlade još uvijek, od 2017. do danas, nijesu preduzeli vidljive i mjerljive korake kako bi počeli s rješavanjem ovog pitanja”, napominju.

Prema njihovim riječima, jedini preduzeti korak jeste definisanje pravnog regulisanja znakovnoh jezika Nacrtom akcionog plana za sprovođenje preporuka Komiteta, međutim, iz Udruženja dodaju da je ostalo da se prije usvajanja ovog dokumenta na sjednici Savjeta za brigu o osobama s invaliditetom utvrdi nadležni resor jer to se na nivou radne grupe, u čijem sastavu su bili svi ključni resori i predstavnici organizacija OSI, nije desilo.

“Međutim, i ovaj proces je, iako je novi Savjet, kao Vladino tijelo formiran u junu ove godine stopiran, odnosno konstituitivna sjednica nije održana, niti ima informacija da li će se održati u toku trajanja mandata ove Vlade, pa samim tim ni razmatran dokument, čijem donošenju prethodi mišljenje Savjeta”, tvrde oni.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Milutin
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Milutin
Gost
Milutin

A gdje bi no u CG

Send this to a friend