Crna Gora za azilante samo prolazna stanica

Od uspostavljanja sistema azila u Crnoj Gori 2006. godine, ukupno 9.972 lica je zatražilo azil u ovoj zemlji, a za mnoge od njih Crna Gora je samo prolazna stanica, piše Anadolija.

Najviše tražilaca azila je iz Sirije, zemlje iz koje inače, dolazi najviše izbjeglica na globalnom nivou.

Prema podacima koje je Visoki komesarijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), kancelarija u Podgorici dostavila Agenciji Anadolija, ukupno 349 lica je predalo zahtjev za azil u Crnoj Gori od 1. januara do sredine augusta ove godine.

“Prema podacima koje UNHCR dobija od Direkcije za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, od uspostavljanja sistema azila u Crnoj Gori 2006. godine, ukupno 9.972 lica je zatražilo azil u zemlji. Tokom prethodnih deset godina, najveći broj tražilaca azila došao je iz Sirije (3.009), zatim iz Alžira (1.707), Pakistana (1.168), Eritreje (834), Somalije (487), Maroka (451) i Avganistana (396)”, navode iz UNHCR-ove kancelarije u Podgorici.

Međutim, ističu, profil onih koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori počeo je postepeno da se mijenja u pogledu nacionalnosti, jer su sada aktuelniji takozvani miješani tokovi.

“Glavne zemlje porijekla tražilaca azila koji su tokom ove godine stigli u Crnu Goru su Alžir (124 lica), Kuba (31), Irak (30), Pakistan (28), Iran (23) i Avganistan (22). Kada je u pitanju struktura, najveći broj novih tražilaca azila do sada u 2017. godini bili su muškarci, njih 271, od kojih je većina putovala bez partnera ili porodice, zatim žene – 54 i djeca, kojih je bilo 18“, saopšteno je iz UNHCR-ove kancelarije u Podgorici.

Povećan broj zahtjeva u julu i augustu

Broj tražilaca azila tokom 2017. godine blago je porastao u odnosu na 2016. godinu, a u prosjeku na mjesečnom nivou stiže 44 novih lica koja traže međunarodnu zaštitu.

“U julu ove godine, a naročito u augustu, došlo je do povećanja broja podnijetih zahtjeva za azil, ali je to karakteristično za ljetnje mjesece kada su vremenski uslovi povoljniji. Naime, većina ljudi koji bježe od rata i progona upuštaju se u opasna putovanja preko kontinenata i država, a često padaju u ruke krijumčara i trgovaca ljudima. UNHCR je zabrinut zbog teške situacije tražilaca azila kojima je potrebna međunarodna zaštita, jer ti ljudi ne mogu biti vraćeni u matične zemlje gdje su im ugroženi životi. Uz to, veliki broj tražilaca azila provede godine u tranzitu iz jedne zemlje u drugu i u neizvjesnosti iščekuju rješenje svog statusa“, naglašavaju iz UNHCR-a.

Prolazna stanica za tražioce azila

Većina tražilaca azila se zadrži u Crnoj Gori nekoliko dana, a zatim ti ljudi nastavljaju putovanje u druge evropske zemlje. Međutim, iz UNHCR-a ističu da odnedavno manji broj izbjeglica odlučuje da ostane u Crnoj Gori u želji da ponovo izgrade svoje živote.

“Neki od njih su počeli da smatraju Crnu Goru mirnom i sigurnom zemljom, pa žele da daju šansu životu u ovoj zemlji. Trenutno je svega 26 lica sa dodijeljenom međunarodnom zaštitom živi u Crnoj Gori. Shodno novom Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koji stupa na snagu u januaru naredne godine, država će biti zadužena za izradu pojedinačnih planova integracije, što će omogućiti ljudima sa priznatim statusom izbjeglice da se bolje integrišu u društvo i postanu samoodrživi kako ne bi zavisili od eksterne pomoći”, navode iz UNHCR-a.

Integracija, podcrtavaju, podrazumijeva pristup osnovnim pravima, poput zdravstvene zaštite, obrazovanja i zaposlenja, ali i druge instrumente koji omogućavaju izbjeglicama da budu dio društva u kojem su nastavili život, poput kurseva jezika i stručnog osposobljavanja.

Ne očekuje se priliv migranata “balkanskom rutom”

Na pitanje, da li se može očekivati dodatni priliv migranata kroz zemlje Balkana i ponovno otvaranje takozvane „balkanske rute“, iz UNHCR-a ne očekuju takav scenario.

“Nakon Sporazuma između EU i Turske 2016. godine, uz zatvaranje takozvane balkanske rute, došlo je do drastičnog smanjenja broja dolazaka u region jugoistočne Evrope. Prema izvještaju koji je sjedište UNHCR-a u Ženevi objavilo u nedavno, ukupan broj ljudi koji su prešli Sredozemlje naglo je opao u prvoj polovini ove godine u poređenju sa istim periodom 2016. godine, uglavnom usljed pada od 94 odsto u broju ljudi koji putem mora dolaze u Grčku iz Turske. U isto vrijeme, broj osoba koje su prešle iz sjeverne Afrike u Italiju ostao je na prošlogodišnjem nivou (83.752 lica po podacima od kraja juna). U ovom trenutku ne predviđamo značajnije promjene u odnosu na trenutnu situaciju kada je u pitanju takozvana balkanska ruta“, poručuju oni.

Istaknuto je da je UNHCR svjestan izazova sa kojima se zemlje mogu suočiti usljed priliva tražilaca azila na njihove teritorije.

“Ipak, države treba da obezbijede da oni koji pristižu na granice imaju priliku da zatraže azil ukoliko im je potrebna međunarodna zaštita, odnosno da im budu razmatrani zahtjevi za azil. Ovo je osnovno načelo međunarodne zaštite izbjeglica, što je utvrđeno u međunarodnom pravu i domaćem zakonodavstvu“, istakli su iz UNHCR-ove kancelarije u Podgorici.