Crnogorci postaju sve depresivniji

Broj klijenata koji se javlja Centru za mentalno zdravlje u podgoričkom Domu zdravlja zbog problema depresije povećava se, saopštio je psiholog Marko Đurđić.

Đurđić je kazao agenciji MINA da je za crnogorski mentalitet karakteristično potiskivanje emocija što često dovodi do psihosomatskih oboljenja i maskiranih depresija.

“Depresija, kao bolest savremenog društva, nije zaobišla ni građane Crne Gore, tako da se broj klijenata koji se javlja u Centar iz godine u godinu povećava”, rekao je Đurđić, koji je koordinator Centra.

Kako je kazao, depresija je uvijek postojala, ali je savremeni “brzi” način života koji uključuje veliku količinu stresa i smanjivanja vremena koji osoba provodi sa samom sobom (prateći sopstvene misli, emocije i tjelesne senzacije) i drugim bliskim ljudima (čime se povećava osjećaj podrške, povezanosti i bliskosti), doprinio povećanju broja oboljelih.

Međutim, ističe Đurđić, povećava se i svijest o mentalnom zdravlju generalno, zbog čega ljudi imaju sve češće potrebu da se javljaju stručnim licima.

On je objasnio da depresija pripada poremećajima raspoloženja, i da njeni uzroci mogu biti razni – endogeni (unutrašnji) i egzogeni (spoljašnji).

Crnogorski građani se, kako je kazao Đurđić, u globalu ne razlikuju od ostatka svijeta.

“Ono što je karakteristično za naš mentalitet je potiskivanje emocija i nedostatak emocionalne pismenosti što često dovodi do psihosomatskih oboljenja i maskiranih depresija, kod koje su najviše izraženi tjelesni i vegetativni simptomi, gdje osoba često nije svjesna depresivnog rapsoloženja”, pojasnio je Đurđić.

Kako je rekao, različiti svakodnevni stresovi, neadekvatni međuljuski odnosi, nedostatak zadovoljenja svakodnevnih malih i velikih potreba, nedovoljna briga o sopstvenoj mentalnoj higijeni i nedostatak introspekcije i neadekvatna struktura dana u kojoj nema zabave česti su razlozi zašto osobe počinju da osjećaju pojedine depresivne tegobe.

Đurđić je ukazao da depresija kao klinički entitet može da postoji samostalno ili kao sastavni dio nekog drugog oboljenja, i da bi se onda dijagnostifikovala, treba da zadovolji određene dijagnostičke kriterijume.

On je objasnio da se, kao samostalni klinički entitet, razlikuju tri vrste – blaga, umjerena i teška depresija, koje takođe mogu postojati sa ili bez somatskih tegoba.

Đurđić dodaje da se teška depresija može podijeliti na još dvije kategorije: sa i bez psihotičnih simptoma.

Kako je kazao, prvi znaci koje osoba može da primjeti kod sebe je osjećaj potištenosti, bezvoljnost, brza zamorljivost, socijalno povlačenje i smanjeno se uživanje u svakodnevnim zadovoljstvima.

“Takođe, dolazi do pada voljno-nagonskih dinamizama, pa osoba ima probleme sa snom, smanji se apetit i libidalna energija. Opada nam pažnja i koncentracija, povećana je zaboravnost i rasijanost“, navodi Đurđić..

On dodaje da se može javiti izraženi pad samopouzdanja, osjećaj krivice i beznadežnosti, kao i negativna anticipacija budućnosti.

Kako je kazao, smanjena je tolerancija na frustraciju i kod pojedinih ljudi se može javiti i razdražljivost.

Đurđić je naglasio da treba obratiti posebnu pažnju na činjenicu da je kod depresije izražen i suicidalni rizik.

“U skladu sa navedenim simptomima i njihovom kombinacijom, gradi se i tipična klinička slika, a navedeni simptomi treba da traju minimum dvije sedmice”, naveo je Đurđić.

Međutim, dodaje on, ona se može dijagnostifikovati i ranije ako su pojedini simptomi veoma izraženi i teški.

Prema riječima Đurđića, iako stigma prema psihopatologiji i pacijentima sa psihičkim smetnjama i dalje postoji u Crnoj Gori, sa razvojem društva i približavanjem savremenim civilizacijskim tekovinama primjetan je i pozitivan trend u promjeni svijesti crnogorskih građana.

“Edukcijama, medijima, internetom i low cost avio kompanijama koje omogućuju jeftina putovanja u druge države, razvija se svijest naših građana, a samim tim i svijest o mentalnom zdravlju”, navodi Đurđić.

On je ukazao da je definicija zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je – “Zdravlje stanje potpunog fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”.

Samim tim, kako je objasnio Đurđić, mentalno zdravlje “predstavlja stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom i raditi produktivno i plodno i da je sposoban doprinositi zajednici”.

“Preventivnim radom na sebi, ne samo da spriječavamo nastanak psihičkih poremećaja, već radimo i na unapređenju naše ličnosti, a samim tim i funkcionalnosti i uspješnosti što doprinosi cjelokupnom razvoju društva kao cjelini”, kazao je Đurđić.

On je savjetovao crnogorskim građanima da svaki dan, pored svakodnevnih obaveza, imaju zadovoljstva i nagrade, koje su u skladu sa njihovom ličnošću, potrebama i mogućnostima.

„Neophodni su i odmor, fizička aktivnost, zdrava ishrana, postavljanje ostvarivih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, više druženja sa ljudima koji nam prijaju, veća otvorenost u iskazivanju misli i emocija i veća asertivnost u komunikaciji”, kazao je Đurđić.

Kako je objasnio, nalaženje pozitivnih stvari oko sebe koje su dostupne takođe je značajno za mentalno zdravlje.