Crnu Goru ove godine napustilo šest ljekara

Šest ljekara ove godine je tražilo dozvolu od Ljekarske komore za odlazak u inostranstvo. Međutim, podaci pokazuju da Crnu Goru godišnje u prosjeku napusti 15 ljekara godišnje. Predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša u razgovoru za Dnevne novine kaže da posebno zabrinjava činjenica da odlaze mladi ljekari koji bi za nekoliko godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema.

Podaci kojima raspolaže Ljekarska komora pokazuju da je Crnu Goru u posljednje četiri godine, u prosjeku napustilo petnaestak ljekara na nivou godine. To, kako kaže Mugoša, nije konačan broj iz razloga što određeni broj ljekara odlazi prije prvog zaposlenja i nema potrebu javljanja matičnoj komori.

“U odnosu na ovaj broj stekao bi se utisak da problem odliva ljekara u Crnoj Gori još nije izražen, međutim to je nažalost samo privid, jer smo mi ipak mala zemlja, ekonomski nedovoljno snažna da bismo sebi mogli priuštiti dugotrajno i skupo školovanje studenata medicine, koji nakon završenog školovanja napuštaju svoju zemlju”, rekao je Mugoša.

Posebno, ističe on, zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i hrabri ljekari koji bi za petnaestak godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema.

“Njihova energija, mladost, znanje i kreativnost biće u službi nekih drugih zemalja. Sve više njih se sprema za odlazak, sve je manji broj onih koji su motivisani da nakon završenih studija ostanu u zemlji. Sve je manji broj onih koji upisuju medicinu da bi ostali da rade u sredini u kojoj žive i u kojoj su se rodili. Dakle, razlozi zbog kojih odlaze jači su od južnjačkog i tradicionalnog karaktera naše nacije koji podrazumijeva izuzetnu vezanost za porodicu i zemlju na kojoj se podižemo”, navodi prvi čovjek Ljekarske komore.

Naime, kako je istakao, ove godine situacija je nešto drugačija, te je u 2018. godini mišljenje Ljekarske komore o dobrom vladanju, zbog zaposlenja u inostranstvu tražilo šest crnogorskih ljekara. Ovo je, kako je kazao, dokument koji svaki doktor medicine mora priložiti prilikom zaposlenja u bilo kojoj zemlji. Mugoša smatra da je ovo ohrabrujući podatak.

Kako je kazao, ne smije se zanemariti ni značajan broj starijih i iskusnijih ljekara koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i nastavljaju rad u privatnim zdravstvenim ustanovama.

“Oni srećom ostaju u zemlji, ali njihove usluge građanima nijesu više besplatne. Takođe, prisutna je i izražena migracija ljekara od sjevera ka jugu zemlje. Ova pojava dovodi do nedostatka ljekara, prije svega specijalista, u pojedinim opštinama na sjeveru zemlje, što opetimazaposledicu preopterećenost poslom kolega koji tamo ostaju i često nemogućnost da se svim građanima pravovremeno i na pravi način pruži adekvatna medicinska zaštita”, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima glavni razlozi odlaska ljekara na rad u inostranstvo predstavljaju niski lični dohoci doktora medicine, pre opterećenost poslom, nemogućnost stručnog usavršavanja u zdravstvenim ustanovama u kojima su zaposleni.

“Takođe, neki od razloga su česti fizički i verbalni napadi na ljekare, mobing na radnom mjestu, zatim sve veći pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, dugogodišnja politika provođenja “mjera štednje” u zdravstvu koja utiče na kvalitet liječenja naših pacijenata i povećava mogućnost nastajanja ljekarske greške. Među nekima od razloga su i loše uređen zdravstveni sistem kao i negativan stav javnosti i medija prema ljekarskoj profesiji”, navodi Mugoša.

Prvi čovjek Ljekarske komore ističe da je socioekonomski položaj ljekara u društvu neprihvatljiv.

“Tu se krije duboka nepravda i hipokrizija u odnosu društva prema ljekarima. Ako to prihvatimo kao činjenicu, bićemo spremni da preduzmemo mjere koje bi zaustavile dalji odliv ljekara”, kazao je on.

Moraju se, ističe Mugoša, stvoriti uslovi za profesionalni razvoj i stručno usavršavanje ljekara, što podrazumijeva kontinuiranu medicinsku edukaciju svih doktora medicine u Crnoj Gori.