Kako se navodi u saopštenju CZIP-a, projekat ima za cilj uspostavljanje dijaloga sa nadležnim institucijama za efikasnije sprovođenje standarda za zaštitu prirode u projektima izgradnje vjetroelektrana kao i izradu Studije izvodljivosti Mape osjetljivosti za Crnu Goru.
“Ta studija će ukazati na eventualne nedostatke podataka za ptice, ali i sadržati Akcioni plan za konačnu izradu Senzitivne mape, kako bi se u procjenama uticaja na životnu sredinu slijedili EU standardi zaštite prirode, naročito ornitofaune, ali i dala istraživački dokumentovana osnova za izradu budućeg nacionalnog prostornog plana”, kaže se u saopštenju.
U izradu studije izvodljivosti senzitivne mape CZIP-u će pomoći BirdLife International, da bi ona sadržala prihvatljivu metodologiju za buduća istraživanja, ali i pružila ekonomsku procjenu sredstava koje je Crna Gora dužna obezbijediti za finalizaciju Mape osjetljivosti.
Opravdanost realizacije tog projekta, kako kažu u CZIP-u, leži u velikom energetskom potencijalu Crne Gore u obnovljivim izvorima energije, koji nije u dovoljnoj mjeri ili na adekvatan način iskorišćen, a posebno kada je riječ o energiji vjetra.
“Fosilna goriva, čija je dalja upotreba neodrživa i čiji nusprodukti rezultiraju zagađenjem životne sredine i globalnim zagrijavanjem, moraju biti zamijenjena održivim izvorima energije. Upotreba energije iz obnovljivih izvora praksa je razvijenih zemalja iako se i one prelaskom na čiste tehnologije, suočavaju sa izazovom ekološke opravdanosti uz postizanje ekonomske isplativosti”, dodaje se u saopštenju.
Iz CZIP-a podsjećaju da u posljednjih 20 godina pažnja energetske struke sve više biva usmjerena na razvoj velikih vjetroelektrana, u cilju optimalnijeg iskorišćavanja energije vjetra na mjestima sa povoljnim vazdušnim strujanjima.
“Porast broja vjetroelektrana u Evropi, u nekim od zemalja članica, prevazilazi prag od 20% energije dobijene iz obnovljivih izvora, koji je postavila Evropska unija”, preciziraju iz te organizacije.
Ipak, oni upozoravaju da ne treba zaboraviti da izgradnja i rad vjetroelektrana imaju uticaja na životnu sredinu i stoga moraju proći određene procjene.
“Generalno, zagađenje životne sredine proizvodnjom energije putem vjetroelektrana je, u poređenju sa tradicionalnim izvorima dobijanja električne energije, značajno manja. Vjetranjače za svoj rad ne koriste gorivo, a troškovi su svedeni samo na održavanje i instaliranje postrojenja. Ipak, opasnost za ptice i slijepe miševe je evidentna, a u slučaju pogrešnog odabira lokacije, čak i fatalna”, dodaje se u saopštenju.
Upravo je to razlog što se dio naučne javnosti oštro protivi postavljanju vjetroelektrana, obrazlažući da su dugoročni negativni efekti vjetrenjača brojni i još uvijek nedovoljno ispitani.
“U Evropi, pa i Crnoj Gori, ističe se nekoliko problema prilikom neadekvatnog odabira lokacije za vjetroelektrane i to su rizik od sudara ptica i slijepih miševa sa propelama vjetrenjača, napuštanje staništa, trajni gubitak i izmjena staništa, efekat barijere, buka, refleksija od propela, vibracija i degradacija pejzaža”, ističu iz CZIP-a.
Zato se mora osigurati veći stepen zaštite ugroženih područja, a ptice predstavljaju najbolje indikatore stanja životne sredine.
“Upravo iz svih navedenih razloga izrada Mape osjetljivosti predstavlja vitalan dokument prilikom izgradnje vjetroenergetskih objekata, ali i prilikom izrade budućih strateških dokumenata. Postojeće projekcije sadržane u prostornoj i strateškoj dokumentaciji ukazuju na planove bazirane na povoljnim strujanjima vjetra te nemaju uporište u istraživanju uticaja na ornitofaunu što se dalje pogrešno prepušta procjenama uticaja za svaki pojedinačan energetski objekat”, zaključuje se u saopštenju.
