Društvo

Da li Bojan Bajramović zaslužuje ulicu u Podgorici?

Još i danas Podgoricom zamirišu trešnje, ali ne i sokakom gradskog boema Bojana Bajramovića. A legenda je zaslužila da jedna ulica u Podgorici bude Bojanova.

Postoji li osoba koja je obilježila jednu epohu Podgorice i njenih ulica, više od pokojnog Bojana Bajramovića?

Od njegove smrti prošlo je devet godina, a javnost gotovo da se i ne sjeća dugogodišnjeg predsjednika Udruženja estradnih umjetnika, koji se borio za izvođače iz Crne Gore i mnogima pomagao trudeći se da scenu “postavi na noge”.

Imao je 49 godina i borio se dugo sa opakom bolešću. Njegova pjesma “Evo zora” smatra se svojevrsnom himnom Podgorice, a “Spalila si sve” postao je pravi evergrin koji svi dan danas slušamo i volimo. Takođe, autor je čuvene “Trešnje” koju je kasnio obradio čuveni makedonski pjevač Toše Proeski.

Bajramović je rođen u Sarajevu, ali su se njegovi roditelji, još dok je bio beba, doselili u Podgoricu, gdje se školovao i počeo muzičku karijeru.

Karijeru je započeo u bendu “Posejdon” koji je osnovao još u Gimnaziji. Sastav “Laseri”, osnovao je 1980. godine, a solo karijeru započeo je na Opatijskom festivalu dvije godine kasnije.

Snimio je osam samostalnih albuma i veliki broj kompilacija sa više od 100 pjesama. Učesnik je najpoznatijih regionalnih pop festivala, a među njegovim najpoznatijim hitovima su numere “Plaćali smo Cigane”, “Gromovi pucaju”, “Milena”, “Umoran”, “Evo zora”, Nije muški”, “Kao nekad”…

I u posljednjim danima svog života Podgoricu je nosio u sjećanju i pjevao joj-da je meni da me grliš kao vjetar sa Gorice, ja bih brže ozdravio, željo moja Podgorice.

Sve ovo je dovoljno da jedna ulica u Podgorici bude Bojanova, a CdM je provjerio koja je procedura da ulica u Podgorici nosi ime crnogorske legende.

Iz Glavnog grada su nam kazali da je procedura određivanja naziva ulica propisana Odlukom o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada-Podgorice, a primjenjuju se i odredbe Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakona o spomen-obilježjima.

Odlukom o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada-Podgorice obrazovan je Savjet za davanje predloga naziva naselja, trgova i ulica.

Ovaj Savjet predlaže Skupštini davanje ili promjenu naziva naselja, ulica i trgova na osnovu podataka o neimenovanim naseljima, ulicama i trgovima i njihovih urbanističkih karakteristika koje dobija od organa lokalne uprave nadležnog za poslove planiranja i uređenja prostora i na osnovu inicijativa građana, mjesnih zajednica i drugih zainteresovanih subjekata.

On pribavlja mišljenje mjesne zajednice na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg kojima se određuje naziv, a po potrebi i stručnih, naučnih i kulturnih institucija predlaže Skupštini davanje ili promjenu naziva naselja, ulica i trgova.

“Propisano je da naziv naselja, ulice i trga određuje skupština jedinice lokalne samouprave, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg”, objasnili su za CdM iz Glavnog grada.

Savjet za davanje predloga naziva naselja, trgova i ulica na svojim sjednicama razmatra dostavljene predloge i izjašnjava se da li ispunjavaju uslove za dalju proceduru ili ne.

Kada Savjet utvrdi konkretan predlog za davanje naziva ulica, upućuje dopise radi pribavljanja mišljenja mjesnim zajednicama na čijem se području nalaze ulice, kojima se određuju nazivi.

“Nakon pribavljanja pozitivnih mišljenja – saglasnosti mjesnih zajednica, na čijim se područjima nalaze ulice, Služba Skupštine Glavnog grada dostavlja Spisak naziva ulica (sa skicama detaljnih urbanističkih planova sa naznakom ulica i osnovnim podacima o ličnostima i značajnom događaju, po kojima se predlažu nazivi ulica), koje je utvrdio Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, Sekretarijatu za kulturu i sport Glavnog grada, radi izrade Programa podizanja spomen-obilježja”, ističu u Glavnom gradu.

Može i prije 20 godina uz saglasnost Vlade

Ako treba dati imena istaknutih ličnosti od čije smrti nije proteklo 20 godina ili značajnog događaja od kojeg nije proteklo 50 godina za te nazive ulica potrebno je pribaviti saglasnost Vlade Crne Gore.

Sekretarijat za kulturu i sport nakon toga utvrđuje Program podizanja spomen-obilježja.

Nakon dobijanja saglasnosti Vlade Crne Gore (ukoliko se radi o spomen-obilježju za značajni događaj ili istaknutu ličnost, gdje nije ispunjen uslov da od događaja nije proteklo 50 godina ili od smrti istaknute ličnosti nije proteklo 20 godina), Sekretarijat za kulturu i sport dostavlja konačan Program podizanja spomen-obilježja Ministarstvu kulture, radi dobijanja prethodne saglasnosti.

“Nakon dobijanja navedenih saglasnosti, Program podizanja spomen-obilježja se stavlja u skupštinsku proceduru. Sekretarijat za kulturu i sport, kao obrađivač, dostavlja ovaj program Gradonačelniku, radi utvrđivanja konačnog Predloga programa. Skupština Glavnog grada se izjašnjava o Predlogu programa podizanja spomen-obilježja”, kazali su oni.

Nakon toga, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova održava sjednicu i utvrđuje konačan Predlog odluke o određivanju naziva ulica u Podgorici, koji se nakon dobijanja mišljenja Gradonačelnika i saglasnosti Ministarstva kulture na Predlog odluke , upućuje Skupštini Glavnog grada radi odlučivanja.

Koliko dugo procedura traje?

“Ne postoji propisani rok za određivanje naziva ulica, već je isti uslovljen poštovanjem procedura koje su propisane Odlukom o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada-Podgorice, Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakonom o spomen-obilježjima”, kazali su nam iz Glavnog grada.

Savjet za davanje predloga naziva naselja, trgova i ulica Skupštine Glavnog grada je na sjednicama održanim 28. januara i 18. maja 2015. godine, donio Pravila za utvrđivanje predloga naziva naselja, ulica i trgova na području Glavnog grada, koja se mogu preuzeti sa podsajta Glavnog grada www.skupstina.podgorica.me u dijelu – Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.

“Ova pravila su usaglašena sa Zakonom o spomen-obilježjima, kojim je utvrđeno da je najkraći protek vremena od smrti istaknute ličnosti po kojoj se ulici ili trgu može dati ime 20 godina, a ako je značajan događaj, potrebno je da je proteklo 50 godina od događaja”, ističu u PG Birou.

Pravilima je propisano da je potreban konsenzus svih članova Savjeta, ukoliko se radi o predlogu za davanje naziva ulice, koji ne ispunjava vremenski uslov, odnosno 20 godina od smrti istaknute ličnosti ili 50 godina od značajnog događaja.

Prilikom određivanja naziva ulica Savjet posebno vodi računa o poštovanju odredbi čl. 4 i 5 Zakona o spomen-obilježjima (koje se odnose na to šta se smatra značajnim događajem i istaknutom ličnošću), kao i člana 10 (kojima je propisano kada nije dozvoljeno podizanje spomen-obilježja).

Nadamo se da će neko imati sluha i da će pokrenuti inicijativu da jedna ulica u gradu dobije ime po našoj tihoj legendi – Bojanu Bajramoviću. Zaslužio je!

A mi vas pitamo, ko još zaslužuje ulice u Podgorici?

Slađana Đukanović

Send this to a friend