Deponija građevinskog otpada: Srušeni Fjord dočekuje turiste

U UNESCO-vom Kotoru prva slika koja od aprila prošle godine, kada je srušen hotel “Fjord“, dočekuje turiste i novo ljeto je deponija građevinskog otpada.

Sa najatraktivnije lokacije na kraju kotorskog zaliva, gomila građevinskog materijala, šuta i željeza „Hirošima“, kako Kotorani nazvaše ovo mjesto.

Kako će vlast u Kotoru objasniti da se za godinu nije moglo ništa uraditi i očistiti ovaj prostor, Skala radio je pitao Milivoja Miša Samardžića, potpredsjednika opštine Kotor.

On je odgovorio da kotorska vlast čini mnogo toga da riješi problem, ne samo ovog već i mnogih drugih građevisnkih otpada kojih je iz dana u dan sve više, na način kako to zakon propisuje i lokalni plan upravljanja komunalnim i građevinskim, neopasnim otpadom.

„U maju prošle godine opština je u formi nacrta uskladila plan sa zakonom o upravljanju građevinskim, neopsanim otpadima. Međutim, falila je još jedna sitnica koja na žalost još nije završena, a to je određivanje lokaliteta za odlaganja građevinskog materijala“, rekao je Samardžić.

Na našu opasku da to baš i nije sitnica, potpredsjednik Samardžić je podsjetio da je u februaru ove godine predsjednik opštine Jokić svojim ukazom i rješenjem oformio četvoročlanu stručnu komisiju sa zadatkom da obiđu područje Grbalja, Risna i Krivošija i tamo pronađu lokaciju za trajno skladištenje građevinskog otpada.

On je kazao da je privremeno skladištenje otpada do godinu dana, što znači da se ono dislocira sa jednog na neko drugo mjesto dok se trajno ne riješi problem.

Za vrijeme preko godine, se plaćaju posebne, vrlo visoke ekološke takse, što zači da se svima više isplati da otpad uklone za godinu.

U slučaju građevinskog otpada hotela „Fjord“, napravljen je veliki propust po riječima našeg sagovornika.

“Propust je u tome što neko nije savjetovao novog investitora Boka Bay Investment doo, o postupku i zakonima u Crnoj Gori za rušenje objekta i upravljanja građevinskim otpadom”, naveo je on.

Na pitanje ko je trebao da savjetuje investotora, Samardžić je odgovorio da je to njegov projektant ili neko ko je angažovan kao konsultant.

Investitor je prvo morao da uradi plan upravljanja otpadom, što znači da se mora izvšiti selekcija materijala i razdvojiti građevinski materijal, željezo i nemetal i tek takav  otpad može da se odvozi na deponije trajnog ili privremenog karaktera, objašnjava on.

“Tehnologuija je toliko napredovala da samo jedno mobilno postrojenje može sve uraditi na licu mjesta. Opština je u pregovorima i moguće je da vrlo brzo nabavi jedno takvo postrojenje koje će odvajati otpad. Ali to je za neku drugu perspektivu, za sada treba prije svega pronaći lokaciju da se ruglo sa praga grada otkloni”, kaže Samardžić.

Kako je moguće da investitor kada sruši objekat nema gdje sa građevinskim otpadom?

“Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer neke nadležnosti izlaze iz okvira lokalne uprave i dosta njih je sada prešlo u nadležnost države. Opština nema građevinske inspekcije već samo komunalnu inspekciju i komunalnu policiju. Oni su reagovali kaznenim mjerama kad su pojedinci iz vladajuće koalicije željeli da obezbijede sebi profit koji nije bio u skaldu sa zakonom i počeli da deponuju građevinski otpad na privatnom posjedu u Grblju”, rekao je on.

To što neko priča na pijaci nema dokaza, rekao je Samaržić, koji je takođe čuo takve priče, ali niko, kaže on, nije dokazao niti ima pisanog traga o tome ko je dogovarao takav transport.

Samardžić ima saznanja da je na toj lokaciji u Grblju trebalo popuniti neke rupe da bi neko tamo sagradio neku halu.

U traženju lokacija u opticaju je još jedna  i to na Ledenicama, odakle je Samardžić.

Na pitanje Skala radija da li je tačno da se on lično zalaže za ovaj lokalitet i iz kojih razloga, on je odgovorio da nije insistirao već smatra da je transport građevinskog materijala dosta skup i teško da će bilo koji investitior pruihvatiti da ga vozi daleko.

Stoga se razmišlja o pronalaženju dva lokaliteta koji bi pojeftinili prevoz otpada na području od Svetog Stasija ili od Orahovca do Budve, a za druigi dio od Morinja, Kostanjice, Perasta da deponija bude na Ledenicama.

Tone i tone građevinskog otpada, na hiljade kamiona treba angažovati da bi se građevinski materijal uklonio sa lokacije bivšeg „Fjorda“, što je najgora moguća slika dobrodošlice turistima, a koja će, sve su prilike, dočekati i ovu sezonu.