Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu jedan je od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja ljudskih prava i sloboda, zbog čega država i nacionalne institucije treba dosljedno da izvršavaju svoje obaveze u zaštiti građana, ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji.
Dvodnevna regionalna konferencija „Diskriminacija na radu i u zapošljavanju“, na kojoj se razmatra situacija u ovoj oblasti za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, počela je danas u Baru.
Konferenciju organizuje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, OEBS-om, Savjetom Evrope i Regionalnim savjetom za saradnju – Integracija Roma 2020.
Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, rekao je da je, i pored usvojenog zakonodavstva, diskriminacija prisutna i problem koji treba registrovati i posvetiti mu maksimalnu ozbiljnost. „Kroz koju treba maksimalno motivisati državu i sve subjekte društva da spriječe zloupotrebe i diskriminaciju kod rada i zapošljavanja“ .
On je kazao da je generalno uvijek poruka da država i društvo kao i svi njegovi pojedinci, treba da učine sve kako bi se obezbijedio bolji ekonomski ambijent.
„U društvima gdje je ekonomski ambijent i životni standard visok i ponuda posla maksimalna, pitanje diskriminacije ima manji ili minimalan značaj. Dakle, obaveza je države da obezbijedi što više posla, da privuče ljude da se zaposle i da obezbijedi da kroz to što ima široku lepezu ponude, ne stvare uslove da se kroz velike konkurencije na mali obim ponude posla stvaraju ozbiljni ambijenti diskriminacije“, naveo je Vujanović.
On smatra da država to čini, ali da nije napravila mehanizme u kojima će rast zaposlenih imati kao posljedicu i pad nezaposlenih.
Predsjednik, kako je dodao, smatra da ljudi nijesu dovoljno motivisani da se angažuju u malom i srednjem biznisu kao i preduzetništvu, navodeći da je potrebna stimulacija preduzetništva posebno na sjeveru.
Vujanović je kazao da sa konferencije treba uputiti i poruku da nema budućnosti, ni razvojne ni prosperitetne, ukoliko se ekonomija ne postavi kao prioritetni cilj, navodeći da se svuda sve lakše rješava u uslovima dobre ekonomije i visokog državnog standarda.
„Rekao bih, specifično za Crnu Goru, i ove naše nesrećne podjele će se lakše riješiti ukoliko imamo bolji ekonomski ambijent. Generalno treba afirmisati razvoj ekonomije, kroz potrebu države i društva da stvore uslove za to, ali i kroz odgovornost građana da budu odlučni i spremni da u sferi malog i srednjeg biznisa i preduzetništva, poljoprivredi i turizmu nađu šanse za zaposlenje i kvalitetan život“, poručio je on.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da je diskriminacija pri zapošljavanju i na radu široko rasprostranjena društvena pojava, karakteristična ne samo za tradicionalne, već i savremene društvene sisteme.
Baković je ocijenio da je diskriminacija jedan od najekstremnijih oblika ugrožavanja ljudskog dostojanstva i ograničenja osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Prema njegovim riječima, tokom 2016. godine Zaštitnik, kao centralno tijelo za zaštitu od diskriminacije, u radu je imao 151 predmet u kojima je tražena zaštita od diskriminacije. „Od tog broja, 57 predmeta bilo je u oblasti rada i zapošljavanja, po različitim pravno zaštićenim osnovima razlikovanja, od kojih prevladava politička pripadnost“.
Kako je saopštio, građani su se obraćali Zaštitniku ističući probleme kandidata prilikom intervjuisanja za posao, naglašavajući praksu postavljanja nedozvoljenih, uvredljivih i diskriminatorskih pitanja.
„U cilju obezbjeđivanja efektivnog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i jednak tretman u oblastima zapošljavanja i rada bez diskriminacije, država ima obavezu ne samo da prizna ovo pravo, već i da preduzme odgovarajuće mjere radi obezbjeđenja ili unapređenja njegove primjene“, naveo je Baković.
