Društvo

Fali 150 ljekara, dnevno prazno 800 kreveta

Situaciona analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i da četvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici, piše Dan.

U analizi Instituta za javno zdravlje ističe se da u zdravstvenom sistemu radi 1.161 doktora medicine ili 28 odsto, 489 medicinara s višom školom i 3493 medicinskih sestara i tehničara.

“Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije, je niska. Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa specijalizacijom ili bez nje), na 1000 stanovnikau 2016. godini, niža je od zemalja EU i regiona. Potrebno je povećavati broj doktora medicine za 2-3 odsto godišnje u naredne četiri godine”, ističe se u analizi.

Prisutna je, dodaju, nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu s procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

“Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,98 postelja na 1000 stanovnika, prema podacima iz 2016. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone, još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih”, navodi se u analizi Instituta.

Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

“Treba planirati povećanje posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu. Stopa hospitalizaci je je u 2017. godini bila 130,3 i viša je u odnosu na prethodnu godinu. Sa 3,79 postelja na 1000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 67,06 odsto (približno kao i u 2016) svakodnevno je u Crnoj Gori bila dnevno slobodna 791 postelja, od ukupno postojećih 2.403”, navode oni.

Analizirajući indikatore funkcionisanja opštih bolnica primjećuje se niska iskorišćenost kapaciteta.

U strukturi zdravstvenih radnika i saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, a prema stručnom obrazovanju, najviše je zaposlenih s višom i srednjom stručnom spremom (62,0 procenta), doktora medicine (26,68 odsto), doktora stomatologije (0,51 procenta), diplomiranih farmaceuta (0,12 odsto), ostalih zdravstvenih radnika i saradnika s visokom stručnom spremom (8,68 odsto).

“Odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/ tehničaru, pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta. Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi na svim nivoima što racionalnije koriste”, ističe se u analizi.

Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama.

“Na osnovu podataka domova zdravlja za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori u 2017. godini angažovano je 420 timova izabranih doktora medicine (ID), odnosno 381 izabrani doktor za djecu i odrasle i 39 izabranih doktora za žene. Programom zdravstvene zaštite za 2017. godinu, planirano je da se u toj godini na primarnom nivou zdravstvene zaštite ostvari 2.457.511 pregleda izabranih doktora, a ostvareno je za 55 odsto više”, navodi se u analizi.

Nedostaju i pedijatri i ginekolozi

Iz Instituta navode da je prema nornativima u vanbolničkoj službi predviđeno da na 100 zaposlenih radnika medicinske struke kod ID medicine na primarnom nivou radi 20,7 uposlenih nemedicinske struke, odnosno u strukturi zaposlenih 82,86 odsto će biti medicinskih i 17,14 odsto nemedicinskih uposlenih, a u bolničkoj službi odnos medicinskog i nemedicinskog kadra će biti usklađen s evropskim i regionalnim iskustvom.

“Obezbijeđenost stanovništva izabranim doktorima je u odnosu na usvojene standarde i normative u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (pravilnik za PZZ) relativno dobra kada su u pitanju izabrani doktori za odrasle, ali nešto niža kod izabranih doktora za djecu i žene. Indeks ostvarenja u odnosu na plan kod ID za odrasle je 1,76, kod ID za žene iznosi 0,72, az a IDza djecu iznosi 1,41. Ukoliko se posmatraju ovi indikatori na nivou opština primjećuju se značajne razlike, odnosno u pojedinim opštinama imamo značajno niži broj obavljenih preventivnih pregpeda u odnosu na ukupan prosjek”, navode u analizi.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
2019.
Gost
2019.

Kreatori ovakvog nefunkcionalnog i nehumanog zdravstvenog sistema nemaju znanja i odgovornost za dužnist koja im je povjerena. Niko ne pominje ljudske živote. Uvijek i iznova pominje se jedino novac.
Ovo je borba kreatora sistema protiv zdravlja stanovništva

Aloalo
Gost
Aloalo

15 dana maximalno drze bolesnika u stacionaru i otpustaju, nije bitno u kakvom je stanju. Tako se ne lijeci vec krpi, zato se umire ovoliko.A to sto vam je administracija bitnija od doktora i sestara ne moze se komentarisati, vrh gluposti.

Princ od Konika
Gost
Princ od Konika

Neka se liječe po manastirima. Jedan pop vrijedi kao 20 doktora. Ako se ne izliječi, bila je božja volja.

Batko
Gost
Batko

Ovo je ublazena analiza,stanje je losije.

Send this to a friend