Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore razmatra inicijativu doktorke Valentine Kalinić za pomjeranje starosne granice za senzore za mjerenje nivoa šećera u krvi do 27 godine.
Doktorka Valentina Kalinić, internista-endokrinolog i predsjednik udruženja Saveza dijabetičkih društava Crne Gore, kao i udruženja “Plavi krug –Bar”, pisala je direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje Vuku Kadiću da ta ustanova pomjeri starosnu granicu za senzore za mjerenje nivoa šećera u krvi, koje pacijenti oboljeli od dijabetesa dobijaju kako bi unaprijedili kvalitet života.
“U toku je izrada analize na osnovu koje će Fond donijeti konačnu odluku o eventualnom pomjeranju starosne granice za ostvarivanje prava na uređaj za kontinuirano mjerenje koncentracije šećera u krvi”, kazali su za CdM iz Fonda.
Pravilnikom o ostvarivanju prava na medicinsko tehnička pomagala pacijentima u Crnoj Gori omogućeno je najsavremenije liječenje dijabetesa uz pomoć kontinuiranog glukoznog monitoringa. Tako je pacijentima sa tip 1 DM do 18 godine omogućena refundacija sredstava za kontinuirani monitoring glukoze CGM, jer ne postoji aparat za kontiniurani monitoring u Crnoj Gori. Pošto nije registrovan za kupovinu, uz izvještaj ljekara, pacijenti tromjesečno dobijaju nadoknadu. Godišnji trošak za senzore, koji se refundira preko Fonda zdravstva, a roditelji prethodno plaćaju, iznosi oko 1.700 eura (jedan senzor košta oko 60 eura i traje 14 dana).
“Pacijenti sa navršenih 18 godina gube taj status refundacije, međutim velika većina njih tokom nastavka školovanja nisu u stanju materijalno sebi da to priušte, a neophodno im je. S tim u vezi u ime udruženja Vas molim da starosnu granicu pomjerimo do 27. godine i da nastavimo refundiranje CGM, a težimo, ukoliko to bude moguće, da to obezbijedimo svim pacijentima s tip 1 DM (kojih ima 5-10 odsto) od ukupnog broja pacijenata s dijabetesom u Crnoj Gori”, navodi Kalinić.
Na pitanje koliko je realno da se senzori omoguće svim pacijentima oboljelim od dijbetesa tip 1, iz Fonda objašnjavaju da je obezbjeđivanje senzora za sve osiguranike koji su oboljeli od šećerne bolesti uslovljeno finansijskim sredstvima, odnosno budžetom Fonda za 2023. godinu.
“Nakon sveobuhvatnog sagledavanja navedenog pitanja i raspoloživih sredstva u budžetu Fonda biće donijeta konačna odluka”, navode iz Fonda.
Kontinuirani monitoring glukoze (CGM) osobama koje žive sa dijabetesom omogućuje da na svom mobilnom uređaju vide nivoe glukoze, trendove kretanja glukoze, kao i upozorenja u stvarnom vremenu (real time glucose monitoring). To se može omogućiti i njihovim članovima porodice, ljekaru i na taj način se njihovo stanje može pratiti tokom cijelog dana.
“Za održavanje dobre glikemije kod pacijenata sa dijabetesom, neophodno je omogućiti im 52 senzora i 1 transmiter na godišnjem nivou”, ističe doktorka.
Na pitanje CdM-a koliko je to novca, iz Fonda su istakli da će pomenuta analiza dati odgovore i na ovo pitanje.
Ukoliko bude zainteresovanih isporučilaca insulinskih pumpi boljeg kvaliteta Fond će pokrenuti potrebne procedure
Inače, pacijentima sa dijabetesom tipa 1 u Crnoj Gori je osim ovog vida terapije, dostupna i insulinska pumpa.
“Da bi pacijenti iskoristili sve mogućnosti koje im pruža terapija insulinskom pumpom, neohodno je u Pravilnik uvesti CGM sistem kao posebnu kategoriju, a koji se sastoji od pumpe sa potrošnim materijalom, transmitera i senzora. Da bi pacijent održavao dobre glikemije, osim insulinske pumpe, potrebno mu je 52 senzora i 1 transmiter godišnje”, navela je doktorka Kalinić.
Na pitanje CdM-a da li Fond ima u planu možda nabavku nekih novih, boljih insulinskih pumpi, iz ove ustanove su istakli da će, ukoliko na tržištu Crne Gore bude zainteresovanih isporučilaca insulinskih pumpi koje su boljeg kvaliteta od onih koje su trenutno u upotrebi, Fond pokrenuti potrebne procedure radi njihove dostupnosti osiguranicima.
Insulinske pumpe su izuzetno skupe. Jedna košta oko 4.000 eura, a rok trajanja je oko četiri godine.
S.Đukanović
