Građani se najviše žale na rad državnih i organa uprave

Sudeći po podacima iz Izvještaja o radu, građani Crne Gore se najviše žale na rad državnih i organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija i na rad javnih službi.

Zaštitnik Šućko Baković istakao je da je stiglo ukupno 315 pritužbi na rad državnih organa, 241 na rad javnih službi, na rad sudova bilo je 96, tužilaštva 17, Uprave policije 41 i na rad organa lokalne samouprave i lokalne uprave 71.

Kako je istakao, u prošloj godini u radu su imali 889 predmeta, od kojih je 857 formirano u 2017, a 32 su prenešena iz prethodne.

“Od 889 predmeta koji su bili u radu postupak je okončan u 96,96 odsto. U skladu sa opredjeljenjem da radimo na povećanju proaktivnog djelovanja u ovoj godini nastavljen je trend povećanja broja predmeta pokrenutih po sopstvenoj inicijativi”, naveo je on.

Prema riječima Zaštitnika, u 105 predmeta data je 256 preporuka.

“Kada govorimo o povredama prava građani su uglavnom ukazivali na povredu prava na suđenje u razumnom roku (51), na ostala građanska prava (309), na ekonomska, socijalna i kulturna prava (201), na prava djeteta (173) i zabranu diskriminacije (128)”, naveo je Baković.

Baković je saopštio da organi javne uprave ne odlučuju po pojedinim zahtjevima građana, dugo vode postupke i nerijetko ne poštuju zakonom utvrđene rokove za odlučivanje.

“U nekim slučajevima donose više puta istu ili sličnu odluku o određenom zahtjevu (tzv.“ping-pong“ odlučivanje), ne poštujući stavove i mišljenja drugostepenog organa ili Upravnog suda Crne Gore. Prema podacima Upravnog suda, 2017.godine u 2.479 predmeta ili 52,64 odsto utvrdili su nezakonitost upravnih akata i postupanja od organa javne uprave”, rekao je on.

Nasilje nad djecom i dalje izraženo, položaj LGBT populacije poboljšan

Baković je kazao da u Crnoj Gori i dalje nemali broj građana živi na ivici siromaštva i u stanju socijalne potrebe.

“Još u potrebnoj mjeri nijesu unaprijeđeni uslovi i mogućnosti za zapošljavanje, za povećanje zarada, rješavanje stambenih potreba građana, a što se negativno odražava na opštu ekonomsku i socijalnu sigurnost. Posebno je težak položaj nezaposlenih lica, ranjivih grupa i pojedinaca, kao što su stara lica, raseljene osobe, lica sa invaliditetom i Romi”, ukazano je u izvještaju Zaštitnika.

Nasilje nad djecom i među djecom, zlostavljanje i zanemarivanje djece je i dalje izraženo, a društveni odgovor na nasilje još nije adekvatan. Tako je u oblasti antidiskriminacije bilo 135 predmeta.

Takođe, osobe sa invaliditetom se i dalje suočavaju sa brojnim problemima i preprekama u ostvarivanju jednakosti, ali je zato položaj LGBT populacije poboljšan.

“Položaj žena i dalje traži aktivan pristup države u prevazilaženju nejednakosti koja je izražena kroz njihov ekonomski i socijalni status. Naročito je izražen problem porodičnog – rodno zasnovanog nasilja, kako u dijelu preventivne zaštite, tako i u dijelu represije i mjera koje se preduzimaju radi zaštite i osnaživanja žrtava porodičnog nasilja”, upozorio je Baković.