Nova knjiga Savjeta za građansku kontrolu rada policije

Savjet za građansku kontrolu rada policije objavio je knjigu “Građanski nadzor i jačanje integriteta crnogorske policije” u kojoj je predstavljena građanska kontrola kao noviji fenomen u razvoju policije Crne Gore.

Autori knjige su Aleksandar Saša Zeković i Zorana Baćović.

“U knjizi se govori o naporima da se blagovremeno identifikuje i spriječi neprofesionalno policijsko postupanje a policija odvratiti od prakse koja je kompromituje i krši ljudska prava”, navode autori.

U knjizi je sabrana policijska praksa, u 2017. godini, koju je javnost Crne Gore problematizovala kroz određene primjedbe. Osim toga govori se o kontekstu rada, rezultatima i tekovinama građanske kontrole policije, uslovima za uspješan građanski nadzor policije u Crnoj Gori, komunikaciji i saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova MUP Crne Gore i agilnosti Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

U knjizi se konstatuje da je građanski nadzor oslobođen mogućnosti izricanja sankcija. To neki vide kao manu građanskog nadzora, ali to može biti i prednost u saradnji sa policijskom organizacijom, kako sa menadžmentom tako i sa sindikatom i boljem prihvatanju izdatih preporuka.

“Može se konstatovati da se u crnogorskoj javnosti građanski nadzor doživljava i prepoznaje prilično uspješnim iz kojeg Policija može i dodatno da crpi svoj legitimitet i kredibilitet kao i vezu i odgovornost prema javnosti”, ističu autori.

Prema njihovim riječima, intencija građanske kontrole policije, kroz detaljno predstavljanje, iz godine u godinu, crnogorske policijske prakse nije samo da se predstave primjedbe javnosti već da se identifikuju, razviju i promovišu najbolje prakse a Policija, tako, podrži da nastavi upravo tim putem.

“Građanska kontrola policije kroz svoje individualne aktivnosti fokusira se na proaktivnu komunikaciju između policije i građanstva čime se doprinosi kvalitetnijem odnosu policije i zajednice, povećanoj podršci javnosti za rad i djelovanje policije, većem uspjehu u borbi protiv svih kriminalnih aktivnosti”, navode autori.

Kako su dodali, u knjizi je pažljivo i profesionalno analizirana brojna praksa koja prati primjenu policijskih ovlašćenja pa su izdate, uz pohvale, i ocjene i preporuke koje su isključivo u cilju unaprijeđenja rada policije i njenih boljih rezultata.

“Savjet je prirodno zainteresovan za napredak policije i tome je posvećena intenzivna i bogata izdavačka produkcija koja fokusira poboljšanje policijskog postupanja i zaštitu integriteta i dostojanstva svakog građanina. Razvijajući proaktivni pristup prema policijskoj nepravdi odnosno prema svakom primjeru neprofesionalnog policijskog postupanja građanska kontrola policije već godinama teži podržati i pomoći stvaranje kulture odgovornosti u Policiji Crne Gore”, navode oni.

Ističu da su određeni primjeri vidljivo pokazali da je istraga protiv najozbiljnijih zloupotreba u policiji ne samo otežana već i krajnje ograničena.

“U prilogu ove konstatacije idu ocjene i rezultati rada državnog tužilaštva ali i odluka Ustavnog suda Crne Gore iz 2017 godine. Istražne radnje protiv kompromitovanih policijskih službenika je teško sprovoditi u policijskoj kulturi u kojoj se svjedočenje protiv kolege(a) doživljava i prepoznaje kao izdaja. Ta policijska solidarnost, po svaku cijenu, čak i na štetu kredibiliteta kompletne policijske organizacije, poznata je pod nazivom “Kod ćutanja” ili “Plava zavjesa” i građanska kontrola policije ne propušta priliku da ukaže na neophodnost prilagođavanja discipline i ispravljana nekih percepcija kod određenih struktura unutar policije. Iz ovih razloga treba razmišljati kako, unutar policije, kreirati efikasan i pouzdan sistem anonimnog i povjerljivog prijavljivanja korupcije, nedoličnog i neprofesionalnog postupanja i kolega koji su nedostojni za policijsku profesiju i službu kao i nagrađivanja takvih prijava”, ističu oni.

Prema njihovim riječima, iako praksa i različite evidencije (statistika) potvrđuju da crnogorsku policiju čine profesionalci, ljudi od integriteta, ne može se za sve policijske službenike i starješine reći da ih krasi dobar i pouzdan karakter i sve kategorije hrabrosti.

“Kod policijskih službenika najčešće nije upitna fizička, pa i psihološka hrabrost ali sa aspekta građanskog nadzora nekako je pažnja najviše usmjerena na moralnu hrabrost”, navode autori.

Savjet za građansku kontrolu rada policije naročitu pažnju je posvetio svojoj agilnosti i transparetnosti i vodi se načelom dobrog postupanja po svakom prigovoru i primjedbi na  policijsko postupanje.

U knjizi se ističe da treba nastaviti sa evaluacijom i unaprijeđenjem komunikacije sa MUP koja je u 2017 inače ostvarila značajan napredak.

“Suština je da fokus bude na otklanjanju (posljedica) propusta i stalnom učenju i poboljšanju prakse Policije. Posebno je važno da se o razumijevanju i implementaciji izdatih preporuka razgovora odmah po njihovom izdavanju a ne da se policijske strukture o istima izjašnjavaju, nakon upita iz MUP Crne Gore, nakon godinu dana i to na način u kojima se ponavljaju (raniji) stavovi zbog kojih je i izdata konkretna ocjena i preporuka ili kroz ponavljanje fraza o odgovornom odnosu prema građanskoj kontroli policije. Uspjeh se treba pratiti i stalno poboljšavati a to se mora raditi blagovremeno i zajedno”, zaključuju autori.