Velike kiše posljednjih godina, ali i nekontrolisana urbanizacija i nestručnost investitora, angažovanih izvođača i projektanata, otvorili su nekoliko novih klizišta u Herceg Novom. Ono u Mojdežu, u kome je 2004. godine stradalo više kuća, imanja, seoski put, još nije sanirano.
Samo četiri godine kasnije krenulo je tlo iznad Poda, a dvadestak kuća popucalo i uništeno. Uzrok, utvrđen i sudskim putem, je deponovani građevinski materijal prilikom gradnje puta Meljine-Petijevići, koji je poremetio tok Crnice.
U Ratiševini je kliznuo nedavno tek napravljeni put. Poznato je i da sve više tone Kanli kula i Potkovičasta kula, kao i čitav pojas od Jokmegdana do Belaviste u Starom gradu.
Na Savini je u toku sanacija tla oko vrtića i škole. Srećom, ove godine nije bilo plavljenja u ušću Sutorine, koja je i dalje nesavjesnim graditeljima glavno odlagalište otpada.
Kako nam priča diplomirana građevinska inženjerka hidrogeologije, Olivera Doklestić, posljednje analize ukazuju da od Kamenara do Debelog brijega ima više od 30 aktivnih klizišta.
“Bar jednom u dvije godine se desi da dođe do pomjeranja tla. Takođe, po starim kartama, do 600 m nadmorske visine na području Herceg Novog ima više od 200 izvorišta”, kaže inž. Doklestić.
Stari pamte da je čitava Gomila bila puna izvora i potoka. Njihovo zatrpavanje, ili promjena toka počelo je velikom gradnjom još prije 30-tak godina. Tako se odavno obrušio i zatvoren je put s jedne strane tog naselja, a sa druge se svakodnevno urušava.
Veoma prometnom i napuklom dionicom ovog prigradskog puta kroz Gomilu mnogi rizikuju vozeći i lomeći auta. Potoci su u dobro regulisani, kažu u JKS, ali problem su prelivi i skretanje površinskih voda novom izgradnjom. Osim toga najčešće investitori vodotokove zatrpavaju smećem.
Sektor puteva ovog preduzeća zato ne posustaje i ove veoma kišne zime. Posvećen je čišćenju rešetki, šahtova, potoka, tumbina, odnosno održava 19 km uređenih vodotokova, opterećenih nelegalnim instalacijama, kanalizacionim ispustima, deponijama…
Herceg Novi postaje prenatrpan grad, a graditelji, zarad više kvadrata, ruše stare staze, prolaze, zatrpavaju potoke, izvore, bunare… Voda iz prirodnih ležišta nalazi nove puteve i dolazi do plavljenja i klizanja tla.
Hidrogeološka, ali i sezmička ispitivanja bi trebalo da se nađu u posebnim elaboratima prije dobijanja svake građevinske dozvole. U suprotnom, zabrinuti, stari mještani kažu: “Odosmo u more“!
