Bijela majica, a na njoj ištampane riječi bokeškog dijalekta, koje sve više odlaze u zaborav, hit je ovih dana u Kotoru.
Poznato je da su jezik, govor i riječi identitet i pečat kraja i ljudi, a Boka Kotorska obiluje romanizmima i iskrivljenim italizmima, koji daju poseban šug i šarm muzici jezika kojim su govorili naši stari.
Zato je Kotoranin Jovan Roganović došao na ideju da na bijeloj majici odštampa stare, arhaične riječi koje još žive u autentičnim bokeljskim familijama i pjesmama.
Osnovni motiv mu je, kako je za Skala radio kazao Roganović, da lokalni govor sačuva od zaborava i da se na ovaj način govor Bokelja vizuelno perpozna.
“Kada se sretnemo, ili sjedimo u kafani, pročita se neka stara riječ, prokomentariše, doda nova i na taj način oživimo nekadašnji kotorski govor. Nažalost, ovog govora nema u školama, pa bi bilo korisno da ga, ako već nije zastupljen u zvaničnim udžbenicima, bude u nekim vannastavnim programima, sekcijama, kako bi naša djeca znala kako su im zborili đedovi i babe. Nerazumiljivo je kako brzo usvajamo novotarije, a brišemo ono što jesmo, po čemu smo prepoznatljivi. Često nas ne zanima odakle su korijeni romanizama u jugoistonom dijelu Boke Kotorske, o čemu svjedoče knjiga, svojevrsni rječnik Vesne Lipovac-Radulović, u kome su date riječi sa njihovim primjerima u živom govoru i akcentima”, navodi on.
“Boka je uvijek bila prepoznata po multikulturalnosti i uz bogato kulturno nasljeđe koje je svijet prepoznao, kada god bi bio u situaciji da razgovaram sa nekim sa strane, uvijek bi im bio vrlo interesantan ovaj naš govor i sami su usvajali riječi. Nerijetko bi se nakon susreta pozdravili sa adio i ponovo sreli sa ke nova“, kazao je Roganović.
Ta slana arija Mediterana upravo miriše i iz ovog i ovakvog jezika kojim u lokalizmima govore Splićani, Dubrovčani, Kotorani, jer mu je isti korjen.
Najbolja umjetnička ostvarena u muzci tv serijama, primjera radi kultne “Naše malo misto“ su upravo urađena na lokalnom jeziku i u dijalektu.
Na opaske da je bokeški govor anahron, seljački ili pak uličarski, Jovo se ne obazire i sa ponosom ga čuva.
“Htjeli priznati ili ne, dok se vjekovima u kojima je nastajao Kotor hodalo popločanim ulicama u cipelama i sa kapelinima, kad bih htio biti zlonamjeran, mogao bih reći, u nekim drugim krajevima jedine ulice su bile kozje staze. Stoga je najsvetije čuvati i očuvati tradicu koje je u Kotoru na svakom koraku. Od cvijeta kamelije do maškaranih fešti karnevalskih, muzike i pomorstva”.
Roganović je ovaj razgovor zaključio starom bokeškom porukom – “Umoči prst u more i imaćeš vezu sa cijelim svijetom”.
Najbolje sto se moze cuti stari bokeljski dijalekt je od starih Bokelja koji su rodjeni u Americi a njihovi roditelji odseli iz Boke prije 100 i vise godina i naucili svoju djecu (koji su danas starci ) jezikom koji se govorio u Boki.
Jedino od njih sam cuo orginalni bokeljski dijalekt odnosno jezik jer danas dijalekti postaju jezici.
Bokeski dijalekt se moze podjeliti na istocni i zapadni.Stari Novljani ,Risnajini pa do Perasta imaju hercegovacki dijalekt kao ,Konavljani ,Dubrovcani pa do Neretve.Kotorni ,Tivcani ,Pastrovic su slicniji crnogorskom dijalektu. Ima dosta rijeci koje su ostale iz vremena Venecije ,Veneto jezika. Danasnji zvanicni italijanski je uzet iz Toskane kad se Italija ujedinila 1860 a Venecija je propala 1797. Grbljani ,Krtoljani ,Lusticani… Više »
i ja se trudim da djecu naučim kako su govorili naši stari. I zaista me nije briga ko šta misli o tome, usvajati strane riječi , a zaboravljati svoje je nepoštovanje samoga sebe. I u Italiji se čuvaju dijalekti, čak se uče i u školama iako se mnogima od toga “diže kosa na glavi” al bitno je da se diže,… Više »
Vas taj bokeški vokabular dio je crnogorskoga jezičkoga nasljeđa i njegovo mjesto je u Riječnik crnogorskoga jezika. Absolutno je nebitno porijeklo riječi, kao i odstupanje od izvora, jer najveći broj riječi svakojega evropskoga jezika ima svoje korijene u neki drugi jezik i razlikuje se do neprepoznatljivosti od originala. Na primjer pola vokabulara engleskoga jezika francuzkoga je korijena, ali postoje razlike… Više »
slabo kad je boka bila cg 😉 i opet nece biti!
@tebra – MNOGO duže no je Vojvodina bila srbska ili Istra hrvatska. I MNOGO ranije. Trebalo je mnogo vremena, raznijeh okupacija, ali Boka je danas tamo đe pripada, đe je bila prije nemanjićke okupacije. Što se za Vojvodinu ili Istru nikako ne može reć.
Okupacija Nemanjića a Crnojevici kao svece slave Nemanjića i Savu 1494.
Malo te ti padeži muče inače ostalo ti aBsolutno ide
@Bilja – Muka je izgleda samo tvoja, pošto ti brojanje do sedam ne ide? Moj tačnopis je takav kakav jest (tzv. korijenski), jer je ovo s/h “pravopisno” pravilo “piši kao što zboriš” pogrešno. Baš kao i “jednačenje suglasnika po zvučnosti”. U oba slučaja tačnopis ne propisuje pisanje onako kako TREBA (s obzirom na korijen riječi), već onako kako se lingvistima… Više »
Bokeski izumire zbog najezde crnogorskog jezika kojeg ne moze biti dio iako vi to silno zelite. Svaka cast za inicijativu!
Ako ne bi ušao u korpus crnogorskoga jezika, bokeški dijalekat bi nestao. Ništa ja “silno” ne želim, već je fakat, koji tebe očito smeta, da je bokeški dijalekat upravo DIO crnogorskoga jezika, makar koliko je Boka dio Crne Gore. To što razlikuje bokeški djalekat od crnogorskoga jezičkoga standarda posljedica je mletačke okupacije, kao što su turcizmi posljedica turske okupacije. Ni… Više »
Svaka cast za ideju medjutim Roganovici nisu kotorani vec cuce,neka su zivi i zdravi
Nije iskvareni italizmi vec deformisani, primitizovan vulgaris italijanski jezik. Od tog kako ga nazivate bokeski dijalekt poznavaocima italijanskog knjizevnog jezika se dize kosa na glavi.
Bogatstvo crnogorskog jezika se nalazi i u njegovim dijalektima. Bokeški je je bogat i inspirativan, puni su ga pisani dokumenti.
U svakom slučaju, viađi po svjetskim morima su bili kudikamo interesantniji od šetanja aginih pantofli oko svoje kuće.
Adio.
Kruno ti bi sigurno volio oslobodilačkim dijalektom, ne sviđa ti se Italijanski još iskrivljen, a smeta ti ime BOKELJ, ma u pravu si treba tvoim jezikom pričat, nećemo šugaman i lencuo zvat, nego peškir ka tvoj đede iz male azije.da ne ulazimo u raspravu jer za ovo moraš imat stepen edukacije koja tebi fali,a i nik ime ti govori koji… Više »
Ke nova u naše malo misto, raznolikost Kotorana i njihove kulture suživota je toliko bogata da je danas pojedincima to pobrkano u glavu, pa odma idemo na osvajače, oslobodioce, pa gospodo Kotorani su me naučili da kad vidiš prijatelja kažeš ke nova, kad sjedneš da jedeš sa njim kažeš prijatno, kad ideš od stola kažeš adio, a ovo dana se… Više »
Primorac bili da vode djetetu da ti traži. ……..?
Većina riječi u Bokeškom jeziku su tuđice koje su se u našem jeziku odomaćile što u izvornom obliku, što izmjenjene. Uglavnom su zaživjele jer je Boka bila vjekovima pod različitim osvajačima, a najviše pod Latinima. Ipak lijepo je što se te riječi čuvaju i pohvalno je da stanovnici Boke iako su prihvatali tuđe riječi nijesu gubili svoju vjeru već su… Više »
A što je dobro da ss čuvaju tragovi porobljenosti, za ukras? Ili da se forsira ‘dijalekat’ pa i nacionalna posebnost bokelja, za neku buduću secesiju
Nije Venecija bila okupator kao turci ili nemanjići, već su kotorani zvali Veneciju da uzme Kotor pod svoj protektorat a uslijed najezde turaka.
Neka neko to uradi i na staropodgoticki…dobra ideja
Samo bi nam još to trebalo.
Kad budes tija staropodgoricki a ti podji put male azije,eto ti ga
Meni se svidja kotorski akcenat i neke rijeci sto se slabo cuju u drugim dijelu crne gore. Pozdrav za nas lijepi kotor.
Na Cetinje,zbore još vise te rijeci Orginal!
A moj dobri Roganovicu zaboravi ti da si Cuca
Evo nas sad on uči pameti gdje se hodalo ulicom, a gdje kozjom stazom.
A moj Toni zaborave ljudi brzo ko su i odakle su. No neka je zdravo ali mu nije dobro porijeklo zaboravit ili ga se stiđet.
Svaka cast ideja je originalna….kako mogu doci do jedne majice…
Kad smo mi kotorani nesposobni moraju cuce
A zaboravio je on i da je musko 🙂