Sudski savjet je u petak, 12. jula, izabrao nezakonito 10 kandidata i kandidatkinja za sudije i sutkinje u Crnoj Gori i ocijenio ih sa maksimalnih 20 bodova, odnosno sa 19.89 bodova, 19.67 bodova i 19 bodova iako u tim razgovorima koje su članice i članovi Savjeta vodili sa kandidatima nije bilo utemeljenja za bodove koje su im na osnovu tih intervjua dodijelili, saopšteno je iz Human Rights Action.
Smatraju da je ovo protivno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, Poslovniku Sudskog savjeta i Smjernicama o obavljanju intervjua, saopšteno je iz
“Oni su tako ocjene sa intervjua zapravo falsifikovali, jer s kandidatima nijesu razgovarali o onome o čemu su morali razgovarati da bi im u skladu sa zakonom mogli dati najviše ocjene za četiri kriterijuma koja se cijene na osnovu intervjua”,navode u saopštenju.
Dodaju da kao što su upozorili Sudski savjet u pismu poslatom posle intervjua, kojima je prisustvovala predstavnica HRA, gotovo svi intervjuisani su morali dobiti 0 poena za ocjenu dva kriterijuma, “sposobnost rješavanja sukoba” i “razumijevanja uloge sudije u društvu”, zato što je Sudski savjet sa svega četiri kandidata o tome razgovarao.
Isto po pravilu važi i za kriterijum “motivisanost za rad u sudu”, a najčešće i za “komunikativnost”.
Primjera radi, kako dodaju oz HRA, izabranoj kandidatkinji kojoj je dato čak 19.89 bodova na intervjuu, postavljeno je jedno jedino pitanje: “Dva su Vam prezimena, jeste li se ostvarili kao majka?”
“Ovo pitanje nije moglo dati materijal za ocjenu od nula do pet toga kako kandidatkinja “razumije ulogu sudije u društvu”, kao ni za ocjenu njenih “sposobnosti za rješavanje konflikata”, pa ni “motivisanosti za rad u sudu”, pa čak ni “komunikativnosti”, koja je propisana da se cijeni na osnovu “razloga koji su kandidata opredijelili da konkuriše za sudiju”, jer se sa kandidatkinjom o svemu tome nije razgovaralo. Njen intervju je ukupno trajao tri minuta, sa sve navedenim pitanjem, odgovorom kandidatkinje i komentarima ispitivača na njen odgovor”, navode iz HRA.
Isto tako, kako dodaju, izabrani kandidatkinja i kandidat, koji su dobili 19.89 od maksimalnih 20 bodova na intervjuu, pitani su samo po jedno pitanje: “Na kom referatu ste radili?” i “Koje poslove radite kao samostalni savjetnik?”
Razgovori sa njima su takođe, kako dodaju, su trajali veoma kratko, svega dva i tri minuta.
Akcija za ljudska prava je zatražila od predsjednika Sudskog savjeta, koji je nadležan da vodi intervjue, profesora Mladena Vukčevića, da objasni javnosti ovakvo stanje stvari, koje je na sjednici utvrdila njihova predstavnica. Međutim, umjesto objašnjenja, njihovi nalazi su olako odbačeni kao “neutemeljeni” i”neobjektivni”.
“Sudski savjet nije uvjerljivo osporio naše tvrdnje, tako što bi objavio snimak sjednice, ili njihov zapisnik osadržajima intervjua i naveo koja smo to pitanja koja su oni možda postavili propustili da navedemo, nitije osporio naše nalaze o tome da su intervjui na konkursu trajali od 2 do 5 minuta. Zapravo, sama činjenica da je sjednica Sudskog savjeta na kojoj je Sudski savjet intervjuisao 43 osobe (svih 41 učesnika i učesnica konkursa za sudije osnovnih sudova, kao i dvoje učesnika konkursa za izbor sudije Višeg suda u Bijelom Polju) trajala od 8:20h do 13:58h, uz prekid od 45 minuta za odlučivanje o zahtjevu za izuzeće članova Savjeta i 30 minuta pauze, svjedoči da su intervjui morali trajati veoma kratko.”, navodi iz HRA.
Prema tome, konstatuju da je Sudski savjet odbio da preispita način intervjuisanja kandidata i preuzme odgovornost za svoje nezakonito postupanje, koje ne priliči tijelu koje njegov predsjednik slikovito naziva “sudskom vladom”.
Sudski savjet, kako dodaju, koji bira ljude koji će dijeliti pravdu u Crnoj Gori u narednim decenijama mora da poštuje Ustav, zakone i sve propise koje je sam donio.
“Sudski savjet relativizuje vladavinu prava, postupajući nezakonito, nesavjesno i neprofesionalno, na štetu cjelokupne sudske vlasti i opšte javnosti. Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Savjet na osporeni način vodio intervjue. Dva puta smo prethodno pokušavali da skrenemo pažnju na to da takav pristup mora da se mijenja. Dva puta je već i u tužbama, koje su podnosili učesnici na konkursima, a koje još nisu imale svoj epilog, ukazano na nezakonito intervjuisanje kandidata od strane Sudskog savjeta. S obzirom na to da su članovi i članice Sudskog savjeta odbili da učesnike/ce na poslednjem konkursu ponovo intervjuišu u skladu sa zakonom, daju ostavke ili ih ponude onima koji su ih izabrali, kao i s obzirom na to da su navode HRA osporili kao “neutemeljene”, “neobjektivne”, “maliciozne i nedostojne komentara”, preostaje jedino da se obratimo nadležnom državnom tužilaštvu Crne Gore da ispita odgovornost članica i članova Sudskog savjeta za zloupotrebu službenog položaja”, navode oni.
Ovo posebno, kako smatraju, imajući u vidu i objavljene nalaze dnevnog lista “Dan” o tome da su dvij e izabranekandidatkinje u vrijeme izbora bile u bliskim odnosima sa predsjednicom Vrhovnog suda i članicom Sudskog savjeta, koja se morala izuzeti od postupanja prilikom njihovog izbora.
“I drugi navodi o bliskim vezama između članova Savjeta i kandidata su zabrinjavajući. Sve te okolnosti dodatno bacaju sjenku na proces izbora i ukazuju na nesavjesno postupanje Sudskog savjeta. Umjesto argumentovanog odgovora koji bi pokazao da je Sudski savjet spreman da, u interesu javnosti, preispita svoje postupanje, ovo tijelo je odlučilo da će se “polazeći od ovog i nekih ranijih iskustava u radu sa HRA, u narednom periodu odrediti u odnosu na konkretne oblike dalje saradnje”, navode iz HRA.
Sa tim u vezi ističu da sa Sudskim savjetom nikada nisu zaključili bilo kakav ugovor ili memorandum o saradnji i da takvu ideju odbacuju i za ubuduće.
“Apelujemo na sve nadležne da se sastav Sudskog savjeta pod hitno promjeni u interesu
ostvarivanja pravde u Crnoj Gori u bližoj budućnosti”, navode na kraju.
