IA: U susret izborima, nova “masovna” zapošljavanja

Ministarstvo unutrašnjih poslova MUP objavilo je danas javni poziv za “osposobljavanje za rad u policiji” za 60 polaznika koji su završili srednju školu, koji se pripremaju za hitno zapošljavanje uprkos svim Vladinim strateškim dokumentima, saopštili su iz Instituta alternativa IA

“Vladini dokumenti (Strategija razvoja Uprave policije, Akcioni plan za njeno sprovođenje i Analiza stanja, prijema, napredovanja, obrazovanja i obuke policijskih službenika) ukazuju na višak zaposlenih u Policiji kao i na potrebu da se ne zapošljavaju policajci sa nižim stepenom obrazovanja od Policijske akademije”, kazala je Dina Bajramspahić iz IA.

On je pojasnila da se u tim dokumentima precizno navodi da treba izmijeniti zakone i propisati da najniži stepen kvalifikacije obrazovanja bude Akademija, a ne srednja škola.

“MUP-ov poziv posebno iznenađuje imajući u vidu da je konkurs za polaznike Policijske akademije završen u julu, te da je stvarno postojala potreba policije za ovih 60 novih službenika, oni su morali proći redovnu Policijsku akademiju umjesto ovog “hitnog kursa””, ocijenila je Bajramspahić.

Ovim je, kako smatra, Akademija u trajanju od dvije godine, 21 predmeta i 1.475 časova obezvrijeđena i stavlja njene polaznike u isti rang sa polaznicima “obuke” koja će trajati 320 časova.

Bajramspahić navodi da javni poziv koji je raspisao MUP traje svega osam dana što navodi na sumnju da je već odlučeno ko će biti polaznici.

“Posebno imajući u vidu da recimo poslednji konkurs za Akademiju trajao 35 dana i bio propraćen markentinškim aktivnostima u cilju privlačenja najboljih kandidata, što sada očigledno nije cilj”, smatra Bajramspahić.

Kako je rekla, kandidati koji ne budu primljeni na obuku imaju pravo na žalbu u roku od 24 sata, o kojoj će ministar unutrašnjih poslova takođe odlučiti u istom roku – što ponovo govori o hitnosti MUP-a da zaposli 60 srednjoškolaca, bez iskustva, bez poznavanja ljudskih prava a koji će primjenjivati policijska ovlašćenja prema građanima.

Bajramspahić je navela da je Policijska akademija u periodu od 2006-2016. godine školovala 235 polaznika i uvijek se obraćala MUP-u ili Upravi policije sa zahtjevom da odrede broj potrebnih kandidata za uspis na Akademiju za svaku školsku godinu.

Prema njenim riječima, Akademija je obučila, u 2015. i 2016, po 50 kandidata, dok će ih ove godine obučiti 40, a školovanje jednog polaznika Akademije košta državu 15 hiljada EUR.

“Tako da potreba za 60 novih, mimo ovih 40 koji će se redovno školovati zvuči krajnje sumnjivo. Da ne govorimo o tome da je 43 polaznika poslednje generacije Policijske akademije završilo upravo u julu ove godine i mogu biti zapošljeni, ukoliko su stvarno potrebni”, rekla je Bajramspahić.

Ona smatra da će biti zanimljivo vidjeti kada nakon obuke, bude raspisan javni oglas za zapošljavanje 60 policajaca, da li će biti zaposljeni akademci koji su učili dvije godine, ili polaznici obuke koji su istu materiju učili tri mjeseca.

“Konačno, direktor policije je u svim svojim javnim istupima isticao da policiji nedostaje iskusnog kadra sposobnog za rad na kompleksnim istragama organizovanog kriminala, a ne pozornika – koji su važni ali u ovom trenutku ne mogu da odgovore bezbjednosnim izazovima u našoj zemlji”, navela je Bajrmspahić.

Ona je precizirala da prema zvaničnoj statistici, Crna Gora ima nisku stopu kriminaliteta a veoma visok broj zaposlenih policajaca.

Kako je navela, u Hrvatskoj u kojoj je stopa kriminaliteta 12 puta veća nego u Crnoj Gori, Sloveniji u kojoj je stopa kriminaliteta osam puta veća, broj policajaca na 100 hiljada stanovnika je 380, odnosno, 477, dok je u Crnoj Gori 677.

“Ali izgleda da ni to nije dovoljno, uprkos svim namjerama Vlade da racionalizuje javnu upravu i dođe do optimalnog broja zaposlenih, od državnog budžeta će živjeti još 60 građana”, zaključila je Bajramspahić.