Interakcija važnija od učenja napamet

Crnogorskom obrazovnom sistemu potreban je novi pristup učenju i to je evidentno, ocijenila je, komentarišući najnovije rezultate koje su naši učenici ostvarili na PISA testiranju, direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović, prenosi Pobjeda.

Ovaj sistem provjere Dmitrović definiše kao testiranje načina na koji su učenici sticali znanje tokom osnovnog školovanja.

Rezultati PISA testiranja 2018. godine pokazali su, kako je zvanično saopšteno, da je iz čitalačke pismenosti ostvaren 421 bod, iz matematičke 430, a iz naučne 415, što nas svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja.

Napredak je, kako je precizirano, zabilježen iz matematičke pismenosti, gdje smo bili bolji za 12 bodova, dok su rezultati iz naučne pismenosti za nijansu bolji od prethodnog ciklusa, a iz iz čitalačke pismenosti su na nivou prethodnog ciklusa.

Ocjenjujući da samu pripremu za PISA testiranje ne treba zanemariti, ali i da ta priprema mjesec dana prije ne znači sama za sebe mnogo, već mora biti nastavak prethodnih aktivnosti, Dmitrović ističe da je za bolje rezultate najvažnije dalje unapređenje rada u učionici. Ona smatra da je Ministarstvo prosvjete to potpuno prepoznalo, što je, kako je dodala, između ostalog i razlog zbog koga se ušlo u reformu 2017. godine.

“Kada kažem novi pristup učenju, mislim prije svega na to da djeca i njihovi roditelji moraju razumjeti da ocjena nije cilj sama po sebi. Da je ocjena samo putokaz koliko je znanje i da treba da bude pomoć, a ne stres. Dakle, vjerujem da je ovo velikim dijelom i pitanje načina razmišljanja koje je bilo ukorijenjeno godinama unazad”, navela je direktorica Ispitnog centra.

Podjednako važna je, kaže, atmosfera u učionici. Pored klasičnog, predavačkog tipa nastave, kako pojašnjava, mora se uvoditi više interakcije, te dozvoljavati djeci da sama dođu do rješenja, što omogućava da se na najbolji način stiču trajna znanja, a ne učenjem “napamet”.

“Važno je raditi sa djecom na način da sami dođu do rješenja. Na PISA testiranju pitanja ne zahtijevaju puku reprodukciju, već je svako koncipirano tako da se procijeni na koji način dijete razumije tekst, ako je riječ na primjer o čitalačkoj pismenosti, kako procjenjuje šta je prava vijest, a šta ne. Kada govorimo o naučnoj pismenosti, kako funkcionišu prirodni procesi, odnosno šta je uzrok, a šta posljedica i dr”, pojasnila je Dmitrović.

Ocjenjujući da je u nastavi neophodna veća zastupljenost raznovrsnih savremenih, aktivnih oblika nastave i učenja, direktorica Ispitnog centra navodi da Zavod za školstvo već godinama organizuje seminare na tu temu, kroz koje je prošlo više hiljada nastavnika.

“Ali, kako sam naglasila, to je prije svega promjena razmišljanja, a ona, po pravilu, zahtijeva vrijeme. Upravo zato kažem da, kada imamo u vidu da je reforma sprovedena tek sredinom 2017. godine, a svega deset mjeseci kasnije je rađeno posljednje PISA testiranje, a opet smo imali određenih pomaka, ja sam iskreno uvjerena da će svako naredno testiranje biti sve bolje”, kazala je Dmitrović.

Ona vjeruje da svi pomaci koji su napravljeni u posljednjem periodu, od povećanja plata u prosvjeti do značajnog povećanja izdvajanja za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti i formiranja Fonda za kvalitet i talente, mogu uticati na povećanje motivacije zaposlenih za dalje unapređenje i kreativni i interaktivni rad.

Dodatno, kako navodi, rezultate može pospješiti i uvođenje digitalnih učionica, što je bila jedna od najava resornog ministarstva.

“Uvođenje digitalnih učionica, ne podrazumijeva samo prebacivanje “klasičnih” knjiga u digitalni format, već i digitalno razlaganje i obrazlaganje sadržaja, i tu posebno mislim na dio koji se tiče nauke, na način da se ti procesi vizuelno približe djeci”, kazala je Dmitrović.

Analiza rezultata PISA testiranja, smatra direktorica Osnovne škole “Vuk Karadžić” Svetlana Drobnjak, gotovo uvijek polazi od stava da treba analizirati što dobro ne rade škole, nastavnici i obrazovni sistem, ali izuzima činjenicu da je svaki rezultat zbir različitih aspekata i svih elemenata obrazovno – vaspitnog sistema, a da taj sistem nije izvan opštih poimanja vrijednosti dobro-loše, važno i nevažno.

“Rezultat, koji smo ostvarili nije samo postojanje ili odsustvo znanja i praktičnog znanja. Koliko god bježali od te činjenice, u najvećoj mjeri ambicije naših učenika i njihovih roditelja svode se na učenje i odgovaranje za ocjenu, a ako taj odgovor nije vrednovan, bodovan i upisan kao ocjena, kao da se nije ni desio. Zato vjerujem da su rezultati ovog testiranja, ne samo zato i ne samo zbog toga, ali su jednim dijelom takvi i zbog činjenice da nijesu testovi koje učenici doživljavaju kao nešto što će im biti pretočeno u ocjene”, ocjenjuje Drobnjak.

Direktorica koja je 18 godina provela u nastavi, ističe da se mora poraditi i na ozbiljnosti pristupa ovom testiranju od strane roditelja i samih učenika i “isto toliko koliko smatramo da treba poraditi na unapređivanju metoda rada nastavnika”. Ipak, navodi ona, pristup nastavnika je ključna karika u procesu.

“Do pokazivanja znanja i boljih rezultata moramo preći put koji počinje učenjem, nastavlja se preko usvajanja znanja, shvatanja društvene vrijednosti i prihvatanja lične odgovornosti ukoliko ne doprinesemo toj opštoj društvenoj vrijednosti”, kazala je Drobnjak.

Na pitanje da prokomentariše da li bi i u kojoj mjeri podrška nastavnicima značila i bolje rezultate u obrazovnim procesima, pa i u ovom testiranju, Drobnjak je prokomentarisala da svaka podrška, u bilo kom obliku prija.

“Podrška neophodna svakom nastavniku, nije samo stručno usavršavanje; interaktivne metode učenja i savremena nastavna sredstva – ulaganja u to su veoma vidna i svakodnevna. Njih vide i nastavnici i roditelji i cjelokupno društvo. Ipak, podrška nastavnicima najprije mora biti stav svih nas – nastavnik je saradnik u procesu učenja, strana zainteresovana da do procesa učenja dođe jednako kao i što je sam učenik i njegov roditelj ili staratelj zainteresovan, ali ni više ni manje kriv od ostala dva učesnika ovog važnog procesa ukoliko do toga ne dođe na uspješan način”, poručila je Drobnjak.