Svjetski dan dijabetesa 14. novembar obilježen je 13. novembra 2017. godine na Institutu za javno zdravlje, na stručnom skupu u okviru kontinuirane medicinske edukacije zdravstvenih radnika.
“Ove godine kontinuirana medicinska edukacija zdravstvenih radnika, koju sprovodi Registar šećerne bolesti, bila je posvećena ulozi i značaju individualne i društvene odgovornosti u prevenciji šećerne bolesti u Crnoj Gori”, kazali su iz IJZ.
Dodaju da sprovođenjem preventivnih mjera u pravcu eliminisanja faktora rizika moguće je u Crnoj Gori svake godine u znatnoj mjeri smanjiti broj novooboljelih osoba od šećerne bolesti.
“Najzastupljeniji i najznačajniji poremećaj metabolizma na planeti, pa i u Crnoj Gori je šećerna bolest. Otkrivanje i razlikovanje tipova šećerne bolesti nije jednostavan proces, tako da u svijetu oko 50 odsto oboljelih odraslih osoba ne zna da su oboljele od šećerne bolesti i često dijagnoza tipa bolesti postaje očigledna tek tokom vremena. Dijabetes se može otkriti kod „naizgled zdravih“ osoba „slučajno“ testiranih, kod osoba koje su testirane na osnovu procjene rizika za prisustvo bolesti i kod testiranih pacijenata sa simptomima šećerne bolesti. Klasični simptomi dijabetesa su: prekomjerno mokrenje, prekomjerna žeđ, gubitak u težini čak i uz povećan unos hrane, umor, mučnina, povraćanje i sklonost infekcijama”, navode iz IJZ.
Preko 35 odsto oboljelih odraslih osoba od šećerne bolesti u Crnoj Gori ne zna da ima ovo oboljenje.
Prijavljivanje osoba u stanju dijabetesa u Registar šećerne bolesti na Institutu za javno zdravlje počelo je u januaru 2013. godine sa svih nivoa zdravstvene zaštite. Prema podacima Registra šećerne bolesti i informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite te godine je nacionalna prevalencija dijabetesa iznosila 10,5 odsto.
Za one godine (od početka prijavljivanja 2013.) u kojima se obuhvat prijavljivanja novooboljelih osoba od dijabetesa kretao oko 95 odsto, broj novootkrivenih osoba u stanju dijabetesa se približavao broju od skoro 3000 novodijagnostikovanih građana za jednu kalendarsku godinu. Među novooboljelim osobama skoro je 99 odsto odraslih starijih od 19 godina i u ovoj populaciji novooboljelih najzastupljeniji je tip dva šećerne bolesti, sa oko 93 odsto.
“Više od 60 odsto novooboljelih odraslih osoba pripada radno sposobnom stanovništvu, a takođe oko 50 odsto novooboljelih sa komplikacijama dijabetesa je radno sposobno stanovništvo. Između 70 odsto i 80 odsto novooboljelih odraslih osoba od dijabetesa tipa dva ima evidentirane prisutne faktore rizika koji čine osobu podložnijom da oboli od šećerne bolesti i samu bolest čine težom. Do devet odsto ove populacije ima već razvijene hronične komplikacije dijabetesa”, napominju iz IJZ.
“Korištenjem cjelokupnog multidisciplinarnog znanja treba da izgradimo društveno odgovoran i naučan pristup zdravlju u našem društvu. Ovakvim pristupom zdravlju ćemo postići realno izvodljiv cilj zdravstvene politike u bliskoj budućnosti, da svake kalendarske godine u Crnoj Gori broj novooboljelih odraslih osoba od dijabetesa tipa dva bude manji”, poručuju na kraju.
B.M
