Društvo

Nikčević bio jedan od najglasnijih afirmatora crnogorskoga jezika, književnosti i kulture

Juče je u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održana komemorativna śednica povodom smrti prof. dr Milorada Nikčevića, jednoga od utemeljivača savremene književne montenegristike.

Prepunoj sali profesorovih prijatelja i studenata obratili su se njegovi najbliži saradnici iz Crne Gore: Adnan Čirgić, dekan FCJK, Aleksandar Radoman, prodekan FCJK, Boban Batrićević, prof. FCJK i nekadašnji Nikčevićev asistent, te akademik Vukić Pulević.

Istaknut je značaj Milorada Nikčevića u etabliranju nauke o crnogorskome jeziku i književnosti, u promovisanju crnogorsko-hrvatskih kulturnih veza, u stvaranju montenegrističkoga kadra u Crnoj Gori i u Hrvatskoj.

Čirgić je istakao da je “Milorad Nikčević bio jedan od inicijatora osnivanja Instituta, a današnjega Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, saradnik i profesor od prvoga dana. Bio je jedan od reosnivača Crnogorske pravoslavne crkve i njezin predstavnik u Republici Hrvatskoj. Bio je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i član Crnogorskoga PEN centra. Bio je jedan od najzaslužnijih filologa, autor dijela Istorije crnogorske književnosti, autor monografije o crnogorskim pripovjedačima o kojima nijesmo znali gotovo ništa do njegovih istraživanja. Bio je jedan od najglasnijih afirmatora crnogorskoga jezika, crnogorske književnosti, crnogorske kulture. Bio je jedan od najvatrenijih društvenih kritičara u Crnoj Gori. Bio je jedan od onih što za svoga prilično duga vijeka nikad nijesu posrnuli. Zbog svega toga Milorad Nikčević nikad nije bio član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Zbog svega toga nikad nije bio ni gostujući profesor Univerziteta Crne Gore. Nikad nije dobio nijednu državnu nagradu u Crnoj Gori. Prezirao je većinu crnogorskih naučnih i kulturnih ustanova i one koji su ih predstavljali. Prezirao je njihovo mediokritetstvo, strah, koristoljublje. Volio je Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao svoju kuću. Volio je Cetinje. Volio je Crnu Goru kojoj je posvetio decenije svoga rada. Uskoro će joj se i potonji put i zavazda vratiti. Stiže vitez među vitezove. Čekaće ga tamo brat Vojislav, i dva brata Radojevića – Radoje i Danilo, i Radoš Rotković i drugi naši velikani. I neće se imati od čega pred njima zastiđeti.”

Kremacija će se obaviti u srijedu, 20. okobra 2021. u Osijeku u 13h, nakon čega će u 16h biti održana komemorativna sjednica na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Sahrana će se obaviti u Crnoj Gori.

Send this to a friend