Društvo

KCCG: Nasilje nad ženama jedno od najrasprotranjenijih kršenja ljudskih prava u svijetu

Foto: KCCG

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprotranjenijih i najperzistentnijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Uprkos tome, ono uglavnom ostaje neprijavljeno zbog ćutnje, stigme i stida koji ovo nasilje okružuju, ali i nekažnjivosti ovog vida nasilja od strane institucija, poručili su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Klinički centar Crne Gore se pridružuje kampanji 16 dana aktivizma, svjetskoj kampanji protiv nasilja nad ženama, koja počinje 25. novembra (Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama) i traje do 10. decembra (Svjetski dan ljudskih prava).

“Istraživanja pokazuju da rodno zasnovano nasilje pogađa najmanje jednu od svake tri žene, što je podatak koji je ostao uglavnom nepromijenjen tokom posljednje decenije. Dodatno, najnovije globalne procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da, u prosjeku, svakih sat vremena više od 5 žena ili djevojčica biva ubijeno od strane člana porodice. Drugim riječima, na svakih 11 minuta ženu ili djevojčicu ubije neko u njenoj vlastitoj porodici”, naveli su iz KCCG.

Patrijarhat i patrijarhalna kultura, uz kulturu nekažnjivosti i normalizacije nasilja, po njihovim riječima,  predstavljaju jednu od najvećih “prepreka” na putu protiv nasilja nad ženama.

“Patrijarhalni društveni milje odgovornost za nasilje u pravilu prebacuje na ženu, te zagovara da je nasilje nad ženama privatna stvar, koju treba rješavati privatno, unutar porodice ili veze. S obzirom da znamo da je femicid od strane partnera ili člana porodice jedan od vodećih uzroka prevremene smrtnosti kod žena, čvrsto se zalažemo za što hitniju dekonstrukciju ovakvih stavova i prihvatanje nedvosmislene činjenice da je za nasilje uvijek i isključivo odgovoran nasilnik, te insistiramo da se mora vjerovati žrtvama kad nasilje prijavljuju i one se moraju adekvatno zaštititi”, dodaju iz KCCG.

Kako su naveli, nasilje nad ženama i djevojčicama, i njegove štetne posljedice po psihološko, seksualno, reproduktivno i opšte zdravlje pogađaju žene u svim fazama njihovog života.

“Dok se ovo rodno zasnovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, moramo imati na umu da su neke žene i djevojčice posebno ranjive – na primjer, mlađe djevojke i starije žene, žene koje se identifikuju kao lezbejke, biseksualne, transrodne ili interseksualne, migrantkinje i izbjeglice, žene koje pripadaju etničkim manjinama, žene i djevojčice koje žive sa HIV-om i invaliditetom, te one koje žive u područjima zahvaćenim ratom i humanitarnim krizama”, istakli su iz KCCG.

Pandemija COVID-19, kako ističu iz Kliničkog, intenzivirala je nasilje nad ženama i djevojčicama.

“Ali i razotkrila i pogoršala duboke strukturne nejednakosti, preokrenuvši decenije napretka u učešću žena u radnoj snazi, te se evidentira i povećan broj žena koje žive u ekstremnom siromaštvu, povećao se i teret neplaćene njege i rada u kući koji obavljaju upravo žene, a što sve pogoršava faktore rizika i pokretače ovog oblika nasilja. Ne smije se izgubiti iz vida ni da je tokom posljednjih godina došlo do jačanja antifeminističkih, konzervativnih, radikalnih, klerikalnih, odnosno antirodnih, pokreta, koji u svom populističkom svjetonazoru i diskursu targetiraju upravo žene i LGBTIQ+ osobe. Antirodni pokreti uopšteno imaju za cilj ograničavanje seksualnih i reproduktivnih prava, prava na tjelesnu autonomiju i samoodređenje, te teže smanjenju ustanovljenog obima ljudskih prava koja bi trebalo da su za sve univerzalna, neotuđiva i nedjeljiva”, naglasili su iz KCCG.

U mnogim zemljama, kako dalje dodaju, već smo vidjeli povlačenje nekih zakona o pravima žena, povlačenje iz obaveza proklamovanih Istanbulskom konvencijom, usvajanje regresivnih i represivnih zakona, ali i, kako kažu, “sve češće nasilje prema aktivistima, a posebno aktivistkinjama za ljudska prava”.

“Jačanje ovakvih antirodnih pokreta doprinosi atmosferi propagiranja i nekažnjivosti nasilja nad ženama. Uprkos ovim zabrinjavajućim trendovima, postoji više dokaza nego ikada prije da se nasilje nad ženama i djevojčicama može spriječiti. Dokazi pokazuju da je prisustvo snažnog i autonomnog feminističkog pokreta najvažniji izolovani faktor za promjenu politike u okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama kako u internacionalnom kontekstu, tako i u kreiranju domaćih politika, što ukazuje na važnost ulaganja u izgradnju snažnog ženskog pokreta. Istraživanja su takođe pokazala da je značajno smanjenje nasilja nad ženama moguće kroz multisektorsko koordinirano djelovanje Vlade i civilnog društva, te intenzivne napore zagovaranja i medijske kampanje protiv nasilja nad ženama”, naveli su iz Kliničkog.

Klinički centar Crne Gore zato poziva Vladu, nevladin i privatni sektor, ženske organizacije, medije i sve zainteresovane strane da, kako su kazali, “zajedničkim naporima izgradimo mehanizme za prevenciju nasilja i podršku ženama koje su nasilje doživjele”.

“Sve karike u sistemu moraju se snažno udružiti kako bi napokon riješili ovu globalnu pandemiju i njene stravične posljedice. Svaka aktivnost i svako dizanje glasa protiv nasilja mogu pomoći u spriječavanju i iskorijenjivanju nasilja nad ženama. Moramo uraditi sve što je u našoj moći da demontiramo patrijarhat i preveniramo devastirajuće kršenje ljudskih prava žena i djevojčica tako što ćemo se zalagati za nultu toleranciju na rodno zasnovano nasilje i nasilje uopšte”, zaključuju iz KCCG.

Send this to a friend