Društvo

Kotorski bedemi pod zubom vremena, ili nebrige?

Jedan od  najvrijednijih arhitektonskih obilježja UNESCO-vog grada, kotorski bedemi, posljednjih godina „popuštaju“, prenosi Radio Jadran. Da li pred zubom vremena ili nebrigom gradskih i državnih otaca i institucija?

Najsvježiji primjer, pravog incidenta kada se odvalio veliki stub-kontrafor, desio se protekle sedmice.

Kod mosta prema Tabačini u Kotoru odvalila se velika kamena građevina,masivni podupirač  starih bedema, začetih još u devetom vijeku. Prizor pred kojim mnogi zastajkuju i komentarišu,ciljaju odgovorne, ili prosto smatraju da se odgovornost ne može nikome pripisati jer „ovo je odradilo svoje“.

Reagovali su odmah stručnjaci, konzervatori-arhitekte, zaštitari i predstavnici Opštine, odnosno  Direkcije za izgradnju Kotora i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Treba što prije zaustaviti padanje velikog kamenog stuba i dalje obrušavanje bedema. Jer, ne treba zaboraviti da je početkom oktobra u unutrašnjem dijelu ogradnog zida  oslonjenog uz  bedeme, od sjevernih gradskih vrata ka bastionu Bembo, srušen dio  u dužini oko 10 metara. Takođe je rizična i strana kod Gurdića, gdje se odvaljuje stijenska masa.

Magud: Škurda podlokala temelje kontafora

Prema riječma direkrora Direkcioje za izgradnju Kotora, Iva Maguda,  poštujući konzervatorske uslove uradili su projekat, raspisali tender, koji traje 12 dana i nakon toga će pristupiti sanaciji kompelrtne dionice od sjevernih gradskih vrata do ulaska u Ljetnu pozornicu. A kako je došlo do odvaljivanja kontrafora i kako ga vratiti?

“Vjerovatno dejstvom velikih količina vode iz Škurde, koja decenijama podlokava temelje ispod kontafora koji drži dio bedema, on se odvalio. Na svu sreću kontrafor se nije  porušio, ostao je u jednom koamdu i oslonio se na čvrsti dio dna Škurde. Ispitujemo koju tehniku da upotrebimo da stub vratimo na isto mjesto, naravno sa ojačanjem temelja”, ističe Magud.

Direkcija panira da preispita temelje ovog i još četiri  postojeća kontafora. Tako će obaviti sanaciju ovog dijela bedema i izbjeći moguće incidente. Uradili su projekat šetne staze od Gurdića do Ljetnje pozornice. Na žalost, upozorava Magud, na dijelu stare Ljetnje pozornice nasute su ogromne količine zemlje pored ogradnog zida. Iako to nije nadležnost Direkcije, taj problem biće  riješen tokom sanacije unutrašnjeg dijela bedema. Jer, zemlja se napunila vode i pritiska zidine, pa može prouzrokovati i veće posljedice, da se ogradni zid poruši u rijeku Škurdu.

Bedemi koji su građeni i dograđivani deset vijekova sigurno zaslužuju veću brigu, priznaje Magud, ali objašnjava i da postoji komplikovana procedura za investiciono održavanje i sanaciju:

“Potrebna je izrada tehničke dokumentacije, a potom i „gusto sito“ Uprave za zaštitu kulturnih dobara. To ponekada ne koincidira sa potrebom ili mogućnošću hitne intervencije na bedemima. Za unutrašnji dio bedema, koji je porušen prije mjesec i po, predračunska vrijednost projekta je 52 hiljade eura. Tender će pokazati koja je najbolja ponuda. Ovo što se desilo sa kontarforom je svojvrsni incident. Nemoguće je sada prognozirati koliko će ta intervencija koštati. Dio radova na učvršćenju temeljne stope je, ipak, stvar rutine. Dogovorili smo sa dvije firme,Yu briv i Elevator da daju predlog najboljeg rješenja sanacije.

Direkcija nema sopstveni prihod i sve aktivnosti se finansiraju iz budžeta. U budžet ulazi i prihod od prodaje ulaznica za posjetu pet km dugim bedemima. Ove godine je naplaćeno 360 hiljada eura. Planom Direkcije predviđeno je bilo i uređenje staze  od Gurdića do Ljetnje pozornice. To bi koštalo 170 hiljada eura. Sanacija dijela na Gurdiću, ulaza kroz južna gradska vrata, 86 hiljada eura, a  šetne staze 30 hiljada eura”, podsjeća Magud.

Miranović: Ugledati se na Dubrovnik

Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore ima svoju jedinicu u Kotoru i prati stanje kulturnih dobara u gradu pod zaštitom UNESCO-a, tvrdi direktorka, Anastazija Miranović.

“U okviru naših nadležnosti i kroz valorizaciju kulturnih dobara mi smo svakako brinuli i o bedemima. Takođe Studija zaštite kulturnih dobara za prostorno urbanistički plan Kotora, koja je završena, tretirala je i bedeme. Ali, tu je i „zub“ vremena i neophodno je intervenisati u pravo vrijeme, imati kapacitete, znanje i mehanizaciju, da se devastirano vrati u pređašnje stanje. U ovom slučaju Uprava će sigurno i propisati konzervatorske uslove da bi se sanirao kontarfor. I ono to je vrlo bitno jeste da statičar da anlaizu stanja”, naglašava Miranović.

Ona smatra i da je sazrelo vrijeme da se malo ugledamo na Dubrovnik i kako oni brinu o svojim bedemima, te da se oformi  preduzeće koje bi se bavilo samo bedemima.

“Kotor takođe ubira lijep prihod od posjete bedemima i to bi trebalo da se vrati za njihovo održavanje i očuvanje. Bedemi su prije svega dobro Crne Gore, ali takođe ne možemo zanemariti činjenicu da je ovo univerzalno svjetsko kulturno dobro. Zato zajedničkim djelavanjem svih institucija, od opštinskog Sekretariajta, Direkcije, Uprave, Centra za konzervaciju, posljedice se mogu brzo sanitari, ali i podstaći sistemska zaštita jedinstvene arhitekture u Evropi”,  zaključuje Miranović.

Send this to a friend