Društvo MINISTARKA NAUKE SANJA DAMJANOVIĆ

Krupnije istraživačke infrastrukture imperativ da bi zadržali naučnike

Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (budući naučni institut za liječenje kancera) u avgustu je dobio status pravnog lica, što znači da sada ovaj regionalni projekat može direktno da aplicira za novac kod Evropske komisije, čime je ostvarena formalna mogućnost da svi ciljevi budu sprovedeni u djelo.

Međunarodni institut, kako je u razgovoru za Pobjedu precizirala ministarka nauke Sanja Damjanović, postao je Asocijacija po švajcarskom zakonu i sa sjedištem u Zenevi. Dobijanje statusa pravnog lica, na čemu su radili od marta, znači, kako je objasnila, da će regionalni projekat moći da se prijavi na poziv programa Horizont 2020 namijenjen razvoju evropskih istraživačkih infrastruktura, koji je otvoren do novembra, a ima fond od tri miliona eura.

Ovaj institut, koji je prije nešto više od dvije godine bio tek ideja, a čiju realizaciju predvodi naša ministarka nauke, biće izgrađen u jednoj od država Jugoistočne Evrope, a procijenjeno je da će okupiti oko 1.000 istraživača, regionalnih i međunarodnih.

Prijedlog inicijative za uspostavljanje Instituta, čija je krovna misija „nauka za mir“, dao je nekadašnji direktor Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) Hervig Šoper. Srž Instituta je hadronska kancer terapija koja predstavlja najsavremeniju metodu liječenja kancera. U Institutu će 50 odsto vremena biti posvećeno liječenju pacijenata ovom metodom, a 50 odsto će biti posvećeno istraživanju kancera pomoću novih vrsta težih čestica, što ga čini jedinstvenim u svijetu.

Sada je ovaj regionalni projekat pred početak takozvane Faze studije dizajna, za koju Ministarstvo nauke u srijedu 18. septembra organizuje i „kickoff” događaj, koji će otvoriti premijer Duško Marković. Na nedavno održanom Samitu Berlinskog procesa u Poznanju u Poljskoj Marković je bio jedan od šest premijera potpisnika Memoranduma o saradnji, kojim je Institut dobio političku podršku najvišeg nivoa. Osvrćući se na period za nama, ministarka je podsjetila da je uz podršku međunarodnih eksperata, i to na volonterskoj bazi, završena prva faza Instituta koncept projekta (dokument koji ima oko 100 strana).

“Zahvaljujući prvoj finansijskoj podršci Evropske komisije od milion eura, počeli smo drugu fazu projekta „Studija dizajna“, koja podrazumijeva izradu detaljne tehničke specifikacije projekta koji mora da bude tehnološki napredniji u odnosu na ovakvih 12 postojećih projekata u svijetu i koja će trajati najmanje tri godine”, kazala je Damjanović.

Novac, pak, kako je naglasila, ne bi bio dovoljan da projekat nije dobio podršku prestižnih međunarodnih institucija.

Govoreći o prijavi na poziv Evropske komisije kroz program Horizont 2020, za sredstva od tri miliona eura, Damjanović  je rekla da je uspostavljen konzorcijum jakih evropskih institucija koji će, kako se nadaju, prijavu dovesti do dobre pozicije na konkursu.

Govoreći o regionalnoj podršci projektu, te udruživanju u njegovom uspostavljanja, ministarka je ocijenila da region definitivno pokazuje snažan impuls.

“Ovaj projekat nam pruža jedinstvenu šansu da se sredstvima naučne diplomatije borimo za ostvarenje cilja koji bi za cijeli region značio bitan naučni i tehnološki iskorak”, naglasila je Damjanović.

Naša država, ali i region, kako je dodala, mogu imati velike koristi od istraživačke infrastrukture.

“Uočili smo i da u Crnoj Gori postoji nekoliko infrastruktura koje su konkurentne na regionalnom nivou, a utvrdili smo i da na nacionalnom nivou postoji interesovanje korisnika za pristup određenoj opremi koja već postoji u Crnoj Gori. Od posebnog značaja je uvođenje otvorenog pristupa istraživačkoj infrastrukturi, na čemu će Ministarstvo nauke raditi sa istraživačkim institucijama u narednom periodu”, naglasila je Damjanović.

Ona je kazala da brojni konkursi otvaraju radna mjesta, ali je naglasila i da se u mentalitetu nešto mora promijeniti.

“Mora se shvatiti da potpuna sigurnost radnog mjesta nigdje ne postoji i da se sami moramo boriti za produžetak ugovora i radnih angažmana, tako što ćemo osmišljavati dobre projekte, predlagati bolja poslovna rješenja i kreirati inovacije”, smatra Damjanović.

Veći broj mladih ljudi, kako je dodala, okreće se ka sopstvenom biznisu zato što nijesu zadovoljni uslovima ili ograničenjima kod poslodavaca, a to je „dobar signal za naš ekosistem“.

“Radimo i na kreiranju povoljnijih zakonskih uslova za pokretanje i razvoj inovativnih biznisa, kao što su poreske olakšice, jasne administrativne procedure i bolja zaštita intelektualne svojine. Inovativni ekosistem zahtijeva infrastrukturu. Naučno-tehnološki park, koji je u izgradnji u okviru kampusa Univerziteta Crne Gore, biće mjesto za sve one koji žele da učestvuju u kreiranju dinamične visokotehnološke zajednice, stvarajući dodatnu vrijednost za razvoj poslovanja, kao i za jačanje preduzetništva i inovacionog ekosistema”, istakla je Damjanović.

Dodaje, pak, da bi Crna Gora unaprijedila naučno-istraživačku djelatnost i postavila sebe visoko na istraživačkoj mapi, neophodne su krupnije istraživačke infrastrukture koje su imperativ da bi zadržali naše naučnike i doveli istraživače iz Evrope i svijeta.

Ministarka nauke je osvrćući se na mandat, u čijem je fokusu bila i namjera da se zaustavi odlazak mladih talentovanih ljudi, kazala da iz ličnog iskustva naučnice, te dvadesetogodišnjeg naučnog angažmana u inostranstvu, zna koliko je važno raditi u dobrim uslovima koji omogućavaju unapređenje istraživanja i sebe kao istraživača.

“Zato i razumijem mlade ljude koji sve češće tragaju za boljim istraživačkim okolnostima, traže bolje prilike da unaprijede karijeru. Iz tog razloga sam u ovaj poziv, ministarke nauke, zajedno sa timom iz Ministarstva, uložila veliki trud sa ciljem kako bismo smanjili „odliv talenata”, a povećanja „cirkulacije talenata”, gdje bi ljudi odlazili u kraće profesionalne boravke, prenosili znanje, donosili kontakte i obogaćivali ideje”, objasnila je Damjanović.

Naša država, kako je naglasila, postala je dio velikih međunarodnih infrastruktura za koje apliciranje nije nimalo jednostavna stvar, a biti dio njih, uz plaćanje ne tako velike godišnje kontribucije, ima veliki benefit za cijelu našu naučno-istraživačku zajednicu.

“Otvorena su nam vrata za saradnju sa CERN-om, EMBL i EMBO, Evropskim društvenim istraživanjem (ESS). Našim istraživačima je omogućeno da dođu do različitih podataka koje mogu koristiti u istraživanjima, a koje koriste i naučnici iz Evrope. Otvorena im je i mogućnost da apliciraju za stipendije koje ove eminentne institucije pružaju”, istakla je Damjanović.

Ministarstv0 nauke, kako je ocijenila, pokazatelj su da su mladi zainteresovani i da pokazuju želju da ostanu ovdje i da doprinesu prosperitetu Crne Gore.

“Želimo da kreiramo inovacioni ekosistem u kom ćemo jedni druge podsticati na sve bolje djelovanje, jačanje ili kreiranje novih ekonomskih sektora i cirkulaciju znanja i ideja. Sveukupno, mislim da radimo dobar posao, da je pokrenut zamajac inovacija i istraživanja i da se situacija polako mijenja u Crnoj Gori, a na tom putu imamo i veliku podršku Vlade”, zaključila je Damjanović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
boris
Gost
boris

koje naucnike? koji projekti? sto prica ova????

as10
Gost
as10

sa tri miliona da zadrzite naucnike???

Aldijana
Gost
Aldijana

Nemamo mi nikakve naučnike, ovo je propala priča. Prosječan IQ u CG je ispod 90

Anakonda
Gost
Anakonda

Trla baba lan da joj prodje dan.

Izazvana
Gost
Izazvana

A može li jedna krupna istraživačka struktura za korupciju u tužilaštvu?

Dzordz
Gost
Dzordz

Nema nigdje na svijetu da akademici dobijaju platu koja je za desetak godina u rangu Nobelove nagrade. Zar akademik nije samo pocasno zvanje. Sta su to u zadnjoj godini objavili i koliko nas to kosta

Mila K
Gost
Mila K

Ljetos je centru izvrsnosti naš naučnik ,na radu u inostranstvu, došao. Tražio je samo sto, stolicu i kompjuter. Novac za vrhunsko istraživanje je samostalno obezbijedio. Tako bi UCG došao na mapu stvarnih istraživačkih radova. Naravno da je odbijen od resornih, i fakulteta i ministarstva. Svoje izuzetno znanje će nastaviti da primijenjuje u inostranstvu. Zato je ovo trošenje riječi u prazno… Više »

mojsilović
Gost
mojsilović

Zašto me ovo nimalo ne čudi?

1918.
Gost
1918.

Koje to naučnike, osim prepisivačke, “proizvode” naši faLkuteti. Kao, recimo, onu “naučnicu” sa Pravnog, koja studentski rad objavljuje kao svoj. I Vi, ministrice, ćutite, kao i sva ostala “naučna” i “intelektualna” zajednica. 3,14, licemjeri!

mojsilović
Gost
mojsilović

Historijske pravimo u pokretu a o političkim analitičarima i doktorima sociologije da i ne pričam.

Nobelovac
Gost
Nobelovac

Koja je ovo smijurija od ministra, evo godinama priča istu priču o velikim projektima, a ništa se ne dešava. Sramota, dokle više sa lažima i šupljiim pričama.

mojsilović
Gost
mojsilović

A svi iz Vlade godinama vrte istu priču jer to je dobitna priča. Fino im ide svima još svake druge godine riješavaju sebi stambeno pitanje a đe ćeš bolje..

boris
Gost
boris

ka svaki ministar. poltron,samo mlate bezveze, a pojma nemaju. mozda ne smiju? ko zna?

Send this to a friend