Ljekarima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koji nijesu dobili saglasnost za specijalizaciju u oktobru to pravo nije ukinuto već odgođeno i moći će da ga ostvare naredne godine, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Međutim, ljekari kojima je saglasnost uskraćena su skeptični. Jedan od njih Pobjedi je ispričao da je na njih pao veliki teret, te da im je uskraćeno pravo da grade karijeru kako su planirali.
<<<Doktori tvrde da Ministarstvo zdravlja odbija specijalizacije zbog nedostatka kadra u Hitnoj<<<
“Nema garancije da će specijalizacije biti u aprilu kao što su najavili. U suštini, oni mogu da nas blokiraju kad god žele. Dolazimo u situaciju da nas sedmoro izigravamo stubove hitne medicinske pomoći. Kao, mi ćemo da nadoknadimo ono što je prije toga radilo 30 doktora”, kazala je doktorka koja je željela da ostane anonimna.
Ona navodi da joj ugovor o radu u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć ističe 30. septembra, a da joj je specijalizacija odgođena zbog potreba Zavoda za hitnu pomoć.
Saglasnost za usavršavanje dobila su 32 doktora medicine, dok je sedam ljekara Hitne pomoći uskraćeno kako se ne bi ugrozio proces rada u toj zdravstvenoj ustanovi. Oni smatraju da je riječ o diskriminaciji, pa su se obratili i ombudsmanu.
“Ugovor mi ističe prije nego što specijalizacija počinje, a pritom nijednog trenutka me nijesu obavijestili o tome što će se desiti, niti su me pitali na vrijeme da li bih nastavila da radim. U apsurdnoj sam poziciji. Ostajem bez specijalizacije, bez posla, osim ako ne pristanem na ucjenu da radim. Uskraćuju moju slobodu, jer sam ugovor potpisala planski do 30. septembra kako bih imala specijalizaciju u oktobru. Decenije odricanja, studiranja i rada padaju u vodu samo zato što neko na vrijeme nije mislio i planirao. Svoje greške ispravljaju preko naših leđa”, kaže ova doktorka.
Ona naglašava da je na Zavodu za zapošljavanje bilo ljekara, te da konkursi nijesu raspisivani za mnoge gradove gdje postoji deficit.
Iz Ministarstva zdravlja su, međutim, za Pobjedu istakli da odluku o odobravanju specijalizacije, odnosno uže specijalizacije zdravstvenom radniku i saradniku donosi direktor zdravstvene ustanove, u ovom slučaju direktor Kliničkog centra, a ne taj resor Vlade.
Oni naglašavaju da protiv odluke direktora o odobravanju specijalizacije ljekari mogu izjaviti žalbu odboru direktora zdravstvene ustanove, odnosno Ministarstvu zdravlja ukoliko ustanova nema taj organ.
Nije ovdje problem loše planiranje, već mnogo dobro planiranje! Direktor ustanove je prvo ljekar, pa stručnjak u svom poslu, ima iza sebe skoro 20 godina iskustva, no odlučuje da sabotira najbolje rangirane na konkursu. Zbog čega? Jasno, zbog lošije rangiranih. Ko su ti lošije rangirani ljekari? Nije teško prepoznati prezimena i povezati. Sve ovo i nek prođe… Ali kolika je… Više »
Taman tako Menadzment zavoda za HMP na celu sa vjecitim direktorom Stefanovicem nije niti ce ista uraditi da ovi mladi ljekari ostvare ustavno pravo na usavrsavanje.Tako da ovi ljekari u pravu, zrtve su neznanja i loseg planiranja i ovog aparatcika i ministarstva zdravlja.
Veli oće da ostane aninimna, a kazala je dovoljno da znamo da je žensko, da je jedna od ovih sedam dr iz Hitne i da joj ugovor ističe 30. septembra. Koliko ih ima takvih među tih sedmoro?