Kaznena politika koja proizilazi iz Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, osim što ne daje značajne rezultate u domenu očuvanja životne sredine, djeluje i stimulativno za počinioce prekršajnih djela i pospješuje korupciju. To se navodi u analizi “Projektna procjena uticaja na životnu sredinu – analiza zakonodavnog okvira i promjene kaznene politike” koju je sprovela nevladina organizacija Eko-tim.
“Analiza sudskih procesa i kazni pokazuje da sudovi u značajnom broju slučajeva izriču minimalne kazne, uz mogućnost plaćanja 2/3 kazne u roku od 15 dana, dodatno umanjujući visinu kazne, što za velike investicione projekte i planirane profite, kao npr. u slučaju hotela, postrojenja za proizvodnju betona i slično, za nosioca projekta predstavlja zanemarljiv trošak. Takođe, sudovi u značajnom procentu izriču kazne niže od zakonom propisane minimalne kazne”, ističe Milija Čabarkapa, izvršni direktor NVO Eko-tim.
Kako je saopšteno iz Eko-tima, od 2018. godine, sudovi za prekršaje, rješavajući u prekršajnim postupcima po osnovu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, donijeli su 23 sudska rješenja. U 18 slučajeva, to jest 78 odsto, sudovi su izrekli novčane kazne okrivljenima, u četiri slučaja, odnosno 18 odsto, sudovi su donijeli oslabađajuće presude, dok je u jednom slučaju, Sud za prekršaje donio rješenje o obustavljanju postupka, naveli su u saopštenju.
“Na osnovu ukupnog broja izrečenih novčanih kazni, u 22% slučajeva, pravnom licu je izrečena kazna niža od zakonom propisane minimalne kazne za pravno lice, koja iznosi 2000 eura. U ovim slučajevima, okrivljeni su kažnjeni novčanim kaznama od 450 eura do 1600 eura. U 43 odsto slučajeva, sud je izrekao minimalne kazne okrivljenima u pravnom licu u opsegu od 2000 – 3000 eura, uz mogućnost plaćanja 2/3 kazne u roku od 15 dana, dodatno umanjujući visinu kazne”, navodi Čabarkapa.
Eko-tim je, kako su naveli, uz podršku nevladinih organizacija KOD, Zumiraj i Mreže za omladinski aktivizam uputio Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu u dijelu kaznenih odredbi, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a sa ciljem povećanja iznosa minimalne novčane kazne koja se može izreći za počionice prekršajnih djela. Glavni cilj je da se podstaknu izmjene i dopune zakona koje bi prevenirale nastajanje štete po životnu sredinu i doprinijele smanjenju koruptivnih radnji.
“Dodatno, ostaje značajan prostor za unapređenje znanja i kapaciteta sudija u kontekstu razumijevanja negativnih uticaja pojedinih projekata na životnu sredinu”, zaključuje Čabarkapa.
